Pretvaranje fonda za spašavanje posrnulih članica eurozone u europsku verziju Međunarodnog monetarnog fonda izaziva otpor kod dijela država-članica koje se pribojavaju da će time biti stvorena institucija koju će se teško kontrolirati.

Nove i široke ovlasti 
Europska komisija u srijedu će predložiti da Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) – osnovan 2012. na vrhuncu europske dužničke krize – bude preoblikovan u "Europski monetarni fond" s novim i širokim ovlastima.  ESM sada ima mogućnost zaduživanja na međunarodnim tržištima kako bi prikupio novac za spašavanje javnih financija, a pod kontrolom je vlada 19 država eurozone.

K tome, članice eurozone uplatile su 80 milijardi eura kapitala u ESM. Kako piše Financial Times, preoblikovanjem bi ESM potpao pod utjecaj Europske komisije, pribojavaju se kritičari te ideje, a najžešći branitelj neovisnosti ESM-a je Njemačka, pojedinačno najveći uplatitelj u fond. Jeroen Dijsselbloem, predsjednik Euroskupine na odlasku, prošloga je tjedna izjavio kako je među članicama eurozone postignut "prilično snažan dogovor" o radu na trenutnom zakonskom okviru kako bi se ESM dalje razvijao, prije nego preoblikovanje cijelog okvira. 

Ključna vjerodostojnost 
Dijsselbloem je istaknuo kako je "međuvladina" priroda ESM-a pomogla u izgradnji povjerenja među članicama i da je neovisnost fonda bila ključna za njegovu vjerodostojnost na tržištima. S druge strane, ideja o preoblikovanju dio je šire reforme eurozone, a Bruxelles će se u stvaranju Europskog monetarnog fonda navodno pozvati na malo poznatu odredbu u europskoj pravnoj stečevini. Polemika o budućnosti ESM-a tako će se naći u srcu pitanja Europske unije i eurozone kao efikasno odgovoriti na buduće šokove na financijskom tržištu.