Hrvatska je na najnovijoj godišnjoj ljestvici globalne konkurentnosti IMD World Competitiveness za 2026., koju objavljuje istraživački centar poslovne škole IMD iz Švicarske, stagnirala, među 70 analiziranih zemalja svijeta zadržala se na 53. mjestu. No, promjena na toj relevantnoj listi itekako ima, već u samom vrhu, na kojemu je lanjski prvak Švicarska pala za dvije pozicije, a vratio se Singapur, koji je bio lider u 2025., te Hong Kong na drugo mjesto.

Štit nacionalnih gospodarstava

Ovogodišnja IMD-ova lista pokazuje da su snažne, stabilne i predvidljive institucije postale najveći štit nacionalnih gospodarstava protiv globalnih ekonomskih šokova i sve izraženije fragmentacije tržišta. Niski troškovi proizvodnje i slični standardni pokretači konkurentnosti pali su u drugi plan s pogoršanjem geopolitičkih odnosa. No, slučaj Švicarske, upozoravaju i analitičari IMD-a, pokazuje kako se i unatoč jakim i kvalitetnim institucijama i građanskog povjerenja, mogu pojaviti ranjivosti, posebno kada tokovi kapitala reagiraju na geopolitičke rizike. Švicarski pad konkurentnosti rezultat je, naime, smanjenja ekonomske učinkovitosti, a čemu je veliku zaslugu, prema kriterijima ocjenjivanja, imalo smanjenje izravnih ulaganja te povećanih troškova života i cijena benzina.

Singapur i Hong Kong vratili su se zahvaljujući oporavku produktivnosti i poslovne učinkovitosti. Osim Švicarske, ljestvica IMD-a pokazala je ranjivost drugih europskih gospodarstava pa su, primjerice, skandinavske zemlje koje su donedavno bile u samom vrhu, Danska, Švedska, Norveška i Finska, oslabile, pala je za četiri mjesta i Njemačka (na 23.), Austrija, Belgija, Češka, Litva, Francuska, pa i Slovenija, koja je pala za tri mjesta, na 49. mjesto.

Kod Skandinavaca se slabim točkama pokazuje visoko fiskalno opterećenje i rastuća struktura troškova te slabljenje tržišta rada, a u Njemačkoj troma administracija, zamršen i destimulirajući porezni sustav, što se sve odvija u uvjetima slabljenja pozicija njemačke industrije na globalnom tržištu. Slovenija konkurentnost u odnosu na druga gospodarstva gubi zbog usporavanja gospodarstva, pada produktivnosti, manjka stručne radne snage, rasta javnog deficita, te povećanja troškova rada. Za razliku od Slovenije i niza drugih europskih zemalja, ima i svijetlih primjera, poput Poljske, koja se pomakla za 11 mjesta pa je uvjerljivo pretekla i Hrvatsku i Sloveniju na IMD-ovoj listi (zauzela je 41 mjesto). Ključni skok napravila je povratkom institucionalne stabilnosti i povjerenja investitora. Masovno ulaže u digitalizaciju i transportne mreže i generalno, maksimalno je iskoristila globalne geopolitičke napetosti, zbog kojih su europske tvrtke preselile proizvodne centre u tu zemlju. Bilježi snažan rast plaća, no za razliku od slučaja Hrvatske, njega prati i rast produktivnosti. No, po IMD-ovoj ljestvici, ključ konkurentnosti Poljske je upravo vjerodostojnost institucija koje tvrtkama omogućuju stabilno poslovanje. Novost je i povratak SAD-a među vodećih deset zemalja, a što se pripisuje u prvome redu oporavku poslovnog optimizma i tržišta kapitala. Nastavlja rasti i konkurentnost Kine, koja je plasirana na 12. mjesto.

Glavna slabost RH

U slučaju Hrvatske zadržavanje iste pozicije (53.) kao u 2025. zapravo je nastavak smanjenja konkurentnosti jer na ljestvici je 2022. bila na 46. mjestu te od tada bilježi pad. Analiza Hrvatske udruge poslodavaca, koja je i partner IMD-a u izradi ove rang-liste, upozorila je na nekoliko slabih točki zbog kojih se Hrvatska ne podiže. Zaslugu za zadržavanja mjesta na listi rezultat je vanjskotrgovinske bilance i izvoza, koji se, na žalost, ne preslikavaju na domaći teren, a poslovna učinkovitost glavna je slabost. Gleda li se detaljnije pozicioniranje prema kriterijima, Hrvatska je prema svim kriterijima najlošije plasirana prema upravljačkim praksama, na predzadnje, 69. mjesto.

Za poboljšanje konkurentnosti HUP-ova je preporuka smanjenje administrativnih opterećenja i konkurentniji porezni tretman rada, koji višim opterećenjem plaća neće demotivirati zapošljavanje kvalitetnijih kadrova na bolje plaćenim poslovima veće dodane vrijednosti, a što je čest razlog zaobilaženja Hrvatske kod odlučivanja stranih ulagača gdje će plasirati svoj kapital. Preporuka je ii poticanje produktivnosti tehnološkim napretkom te drastično smanjenje birokracije i ubrzati investicijske procedure.