Kako u uvjetima smanjenog dotoka bankarskih kredita osigurati novac za reprogram obveza koje stižu na naplatu idućih će godina biti pitanje opstanka ili propasti za velik broj europskih tvrtki. Na tu je vrlo izglednu dramu u gospodarstvu upozorila agencija Standard & Poor’s koja procjenjuje da će svjetskim tvrtkama u razdoblju od ove do 2016. godine trebati oko 46 bilijuna dolara kako bi refinancirale dugove koji dospijevaju. Problem za njih krije se u svjetskoj, ali prije svega europskoj bankarskoj krizi.

Na mukama
Kreditori i sami jedva izlaze na kraj s problemima koje u poslovanju imaju jer su prisiljeni čistiti bilance zbog nove regulative, a poslovanje im je dužnička kriza već opasno nagrizla. Stoga S&P predviđa da europske banke neće moći pratiti potrebe za pokrivanje obveza gospodarstva.I bez upozorenja ove agencije, jasno je da opasnost predstavlja i snižavanje bankarskih rejtinga koje samo što nije počela provoditi jedna druga američka agencija – Moody’s. Bonitet bi, i to za nekoliko razina, mogao biti spušten i najvećim europskim bankama, što će neizbježno poskupiti i njihovo financiranje, a posljedično slijedi i pad kreditiranja tvrtki koje je u eurozoni u travnju već oslabilo.

Amerika će bolje proći
Stari kontinent će, upozorava, u tom scenariju izvući deblji kraj nego Amerika. “Iako je većina ekonomskih i regulatornih izazova za banke slična na oba kontinenta, puno ozbiljniji udar imat će na kreditne kapacitete u Europi. Njezine banke moraju se boriti sa slabijim gospodarstvom i nesigurnostima zbog dužničke krize dok se istodobno hrvaju s vlastitim bilancama”, stoji u izviješću S&P-a. Osim toga, europske tvrtke tradicionalno puno više ovise o spremnosti banaka da financijski prate njihovu potrebu za kapitalom, dok se u SAD-u kompanije više služe kombinacijom bankarskog financiranja s onim osiguranim preko tržišta kapitala.

Skuplje i nedostupnije
“Problemi su neizbježni ako tradicionalna praksa posuđivanja novca od europskih banaka postane skuplja i manje dostupna”, komentirao je Jay Dhru, autor agencijskog izvješća. “Oluja” se zato gotovo sigurno sprema za kompanije staroga kontinenta izvan financijskog sektora koje su se kod banaka zaduživale u vrhuncu kreditnog buma.