Potresi, poplave, toplinski valovi i olujna nevremena više nisu iznimke nego dio nove klimatske stvarnosti. Kako štete rastu iz godine u godinu, mijenja se i uloga osiguratelja, koji sve više ulažu u prevenciju, edukaciju i upravljanje rizicima, dok stručnjaci upozoravaju da Hrvatska još uvijek ozbiljno podcjenjuje vlastitu izloženost klimatskim prijetnjama.
Prirodne katastrofe više nisu događaji koji se statistički očekuju jednom u nekoliko desetljeća. Klimatske promjene ubrzano mijenjaju obrasce ekstremnih vremenskih pojava, a ono što se donedavno smatralo izvanrednim danas postaje gotovo redovita pojava. Posljedice osjećaju građani, gospodarstvo i financijski sektor, a osobito industrija osiguranja koja se suočava s kontinuiranim rastom šteta. Domaći osiguratelji prošle su godine isplatili oko 1,2 milijarde eura odšteta, a taj iznos iz godine u godinu raste. Međutim, najveća promjena nije samo u visini isplata nego u načinu na koji osiguravatelji danas gledaju svoju ulogu.
“Nije više dovoljno biti tu samo za isplatu štete. Moramo biti partneri klijentima kada je riječ o informiranju, prevenciji i razumijevanju rizika”, poručila je predsjednica Uprave Allianz Hrvatska Marijana Jakovac na panelu o prepoznavanju rizika i osiguranju imovine.
Novi rizici novi pristup
Kako bi odgovorili na sve češće katastrofalne događaje, Allianz Hrvatska ove je godine formirao poseban tim koji se aktivira u slučajevima velikih prirodnih nepogoda. Cilj je ubrzati obradu zahtjeva, mobilizirati dodatne zaposlenike i omogućiti osiguranicima što bržu procjenu i isplatu šteta.
“Učeći iz iskustava posljednjih godina organizirali smo interni tim koji možemo vrlo brzo mobilizirati kada se dogode velike prirodne nepogode. Želimo biti uz naše klijente upravo onda kada im je pomoć najpotrebnija”, istaknula je Jakovac.
Da klimatski rizici više nisu pitanje budućnosti, nego sadašnjosti upozorava klimatolog Branko Grisogono s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Prema njegovim riječima, Hrvatska mora računati na činjenicu da će prirodne nepogode biti sve učestalije, a njihovi učinci sve intenzivniji.
“Razloga za paniku nema, ali razloga za ozbiljnost itekako ima. Hrvatska se nalazi na trusnom području i potresi ostaju rizik s kojim moramo živjeti. Istodobno ćemo imati sve više šteta od suša, ali i od naglih bujičnih poplava jer infrastruktura uglavnom nije projektirana za takve ekstreme”, upozorio je Grisogono.
Poseban problem predstavlja činjenica da se mijenjaju statistički obrasci na kojima se desetljećima temeljilo planiranje infrastrukture i procjena rizika. “Nekad smo govorili o događajima koji se pojavljuju jednom u 50 ili 100 godina. Danas moramo biti spremni da se takvi ekstremi mogu dogoditi praktički svake godine”, naglasio je.
Uz poplave i potrese, stručnjaci upozoravaju na sve izraženije toplinske valove, suše, klizišta te eroziju tla, što će imati ozbiljne posljedice ne samo za građane nego i za poljoprivredu, turizam i upravljanje prostorom. Takva promjena nije izazov samo za osiguravatelje nego i za cijeli financijski sustav. Klimatski rizici danas se sve češće promatraju kao financijski rizici jer mogu utjecati na vrijednost imovine, dostupnost financiranja, cijenu kapitala i dugoročnu održivost poslovnih modela. Zato upravljanje njima postupno postaje sastavni dio poslovne strategije, a ne samo segment procjene šteta.
U osiguravateljskom sektoru to znači znatno sofisticiranije procjene rizika nego prije deset ili petnaest godina. Više nije dovoljno analizirati samo povijesne podatke o štetama jer klimatske promjene mijenjaju obrasce ponašanja prirodnih nepogoda na kakve smo navikli. Osiguravatelji danas sve više koriste klimatske modele, satelitske podatke i napredne analitike kako bi preciznije procijenili izloženost pojedinih područja i prilagodili proizvode novim okolnostima.
Istodobno raste i odgovornost građana, a to je područje u kojem prostora za napredak, nablaže rečeno, ima poprilično. Iako se posljednjih godina bilježi postupni rast interesa za osiguranje imovine, Hrvatska je i dalje među državama u kojima velik dio privatne imovine ostaje nezaštićen od prirodnih nepogoda. Paradoks je tim veći što je vrijednost stambenog fonda posljednjih godina snažno rasla, dok razina osiguranosti nije pratila isti trend.
U industriji smatraju kako je jedan od ključnih razloga činjenica da građani osiguranje još uvijek promatraju kroz prizmu troška, a ne upravljanja rizikom. Polica se često ugovara tek nakon što se dogodi velika šteta ili kada je uvjet za dobivanje kredita. Preventivno razmišljanje još uvijek nije postalo dio financijske kulture, premda upravo ono može imati najveći učinak na dugoročnu financijsku sigurnost kućanstava.
“Ne možemo izbjeći sve rizike, ali možemo učiniti puno da njihove posljedice budu manje. Prevencija počinje informacijom, a tek nakon toga dolazi osiguranje”, naglašava Jakovac.
Sudionici panela upozorili su kako klimatske promjene traže drukčiji način razmišljanja i od građana i od institucija. Umjesto reakcije nakon katastrofe, naglasak bi trebao biti na pripremi prije nego što se ona dogodi. To podrazumijeva kvalitetnije planiranje prostora, otporniju infrastrukturu, pravodobna upozorenja, ali i veću razinu osobne odgovornosti.
Upravo zato osiguravatelji danas sve više ulažu u razvoj usluga koje nadilaze klasičnu policu osiguranja. Cilj više nije samo nadoknaditi štetu nego pomoći klijentima da razumiju vlastitu izloženost rizicima i poduzmu jednostavne korake kojima mogu zaštititi svoj dom, imovinu ili poslovanje. Takav pristup posljednjih godina postaje jedan od najvažnijih trendova globalne industrije osiguranja, a sve više dolazi i na domaće tržište.
Građani žele više informacija
Da svijest o klimatskim promjenama postoji, ali da nedostaje konkretnih uputa što pojedinci mogu učiniti, upozorava ESG stručnjakinja i suosnivačica inicijative The Green Hub Tihana Veljačić.
“Postoji jaz između svijesti o klimatskim promjenama i osjećaja da pojedinac može nešto učiniti. Ljudi žele više znanja, više edukacije i jasnije smjernice”, kaže Veljačić. Problem je, dodaje, što građani klimatske promjene često doživljavaju kao globalni problem koji nema izravne veze s njihovom svakodnevicom. “Potrebno je povezati globalne procese s lokalnim posljedicama koje ljudi vide u vlastitom susjedstvu. Tek tada klimatske promjene postaju nešto opipljivo”, smatra.
Istodobno, građani su svakodnevno izloženi velikoj količini informacija i dezinformacija, zbog čega je sve važnije omogućiti pristup provjerenim i razumljivim podacima. Na važnost obrazovanja upozorava i Marko Rakovac iz Hrvatske gorske službe spašavanja. Smatra da će sposobnost procjene rizika postati jedna od ključnih životnih vještina.
“Edukacija, edukacija i edukacija. Građani moraju naučiti procjenjivati rizike, razlikovati vjerodostojne informacije od dezinformacija i pripremiti se za krizne situacije. Kada znamo procijeniti rizike, posljedice mogu biti znatno manje”, poručio je. Prema njegovim riječima, razvoj kritičkog mišljenja postaje jednako važan kao i tehnička priprema jer će građani sve češće morati sami procjenjivati vjerodostojnost informacija i donositi odluke u izvanrednim okolnostima.
Upravo s ciljem približavanja klimatskih rizika građanima Allianz je predstavio digitalni alat Gloria. Riječ je o besplatnoj internetskoj platformi koja na temelju konkretne adrese procjenjuje izloženost prirodnim opasnostima poput tuče, oluja, poplava i potresa. Korisnik u nekoliko klikova dobiva pregled glavnih klimatskih rizika za svoju lokaciju, ali i konkretne preporuke kako smanjiti moguće štete.
“Gloria je zamišljena upravo kao alat za podizanje svijesti. Cilj nije stvarati strah nego omogućiti ljudima da razumiju kojim su rizicima izloženi i što već danas mogu učiniti kako bi se bolje zaštitili”, objasnila je Jakovac.
Uz procjenu rizika korisnicima su dostupni praktični savjeti za prevenciju te kratki edukativni videozapisi koji na jednostavan način objašnjavaju kako postupiti u slučaju pojedine prirodne opasnosti. Alat pokazuje kako se rizici razlikuju od lokacije do lokacije, dovoljno je upisati adresu kako bi korisnik dobio pregled izloženosti tuči, potresu, poplavi ili oluji te preporuke kako unaprijed zaštititi svoj dom ili imovinu.
Takva rješenja važan su iskorak u području financijske pismenosti jer građanima pomažu razumjeti vrijednost preventivnog djelovanja i ulogu osiguranja prije nego što šteta nastane. Time se mijenja i percepcija same police osiguranja – ona više nije samo instrument za naknadu štete nego aktivnog razumijevanja i upravljanja rizicima.
Edukativna svakodnevica
Svakodnevica, a u trenutku pisanja ovog teksta Europa je pod toplinskim valom koji ponegdje topi asflat, dnevno ilustrira da klimatske promjene više nisu tema isključivo znanstvenih konferencija ili međunarodnih klimatskih samita. One sve snažnije oblikuju poslovne modele, ulaganja i način upravljanja rizicima. Za industriju osiguranja to znači da budućnost neće ovisiti samo o brzini isplate šteta nego o sposobnosti da ih pomogne spriječiti. Upravo zato osiguratelji sve više ulažu u digitalne alate, edukaciju i razvoj preventivnih usluga koje građanima omogućuju da bolje donose informiranije odluke.
Poruka svih sudionika panela bila je gotovo jednoglasna: klimatske promjene više nisu scenarij budućnosti nego poslovna i društvena realnost koja zahtijeva drukčiji odnos prema riziku. U vremenu kada ekstremni vremenski događaji postaju sve češći, otpornost više neće ovisiti samo o kvaliteti infrastrukture ili visini police osiguranja, nego i o razini informiranosti, spremnosti građana i sposobnosti društva da prije katastrofe ulaže u prevenciju.
U svijetu u kojem ekstremni vremenski događaji postaju nova normalnost, najvrednija polica možda više nije ona koja isplaćuje štetu, nego ona koja pomaže da do nje uopće ne dođe.
