Digitalne valute koje se oslanjaju na realnu financijsku imovinu sve jače utječu na bankarski sustav, a njihovo ubrzano širenje zabrinulo je i Europsku središnju banku. ECB upozorava da bi “stablecoini”, digitalne valute vezane uz tradicionalnu imovinu poput dolara, eura, zlata ili kratkoročnih obveznica, mogli usmjeriti značajan dio depozita građana iz europskih banaka u alternativne oblike štednje i plaćanja, prenosi Reuters.

Osnažiti dolar

Popularnost “stablecoina” posljednjih je godina snažno porasla, a njihova tržišna vrijednost sada premašuje 280 milijardi dolara. Iako je riječ o relativno malom segmentu financijskog tržišta, ECB ističe da postaje sustavno važan jer se izdavatelji ubrajaju među najveće kupce američkih državnih obveznica. To znači da promjene u potražnji i eventualne tržišne nestabilnosti mogu imati izravne posljedice na funkcioniranje tržišta državnog duga, a onda i na šire globalne tokove financiranja.

U SAD-u se regulacija već zaoštrava. Genius Act, koji je u srpnju potpisao predsjednik Donald Trump, obvezuje izdavatelje da imaju 100-postotno pokriće u likvidnoj imovini te mjesečno izvješćuju o rezervama. Cilj je, prema Bijeloj kući, povećati potražnju za američkim dugom i ojačati poziciju dolara kao dominantne svjetske valute. Time su “stablecoini” praktično integrirani u američki financijski sustav, ali uz strožu kontrolu.

Ni europske financijske institucije ne stoje po strani. Skupina banaka predvođena UniCreditom i Raiffeisenom najavila je pokretanje digitalne valute denominirane u eurima, uz planirano lansiranje u drugoj polovini 2026. godine. Projekt će biti usklađen s propisima MiCA i trebao bi omogućiti brža, jeftinija i dostupna plaćanja 24 sata dnevno, što bi moglo dodatno ubrzati digitalnu transformaciju platnog prometa u EU. Ipak, ECB upozorava da se sve izraženije mijenja stvarna upotreba “stablecoina”. Umjesto za čuvanje vrijednosti i olakšavanje prekograničnih transakcija, oko 80 posto transakcija globalno uključuje digitalnu imovinu, što znači da “stablecoini” služe ponajprije kao instrument u trgovanju kriptovalutama, a manje kao stabilan platni medij.

Prelijevanje šoka

U takvim okolnostima, naglašava ECB, potencijalni masovni odljev depozita mogao bi bankama oduzeti ključan izvor financiranja te ih izložiti skupljim i nestabilnijim oblicima likvidnosti. Najveći rizik ipak leži u mogućoj “navali na stablecoine”. Budući da izdavatelji drže znatne količine američkih državnih obveznica, nagli otkup mogao bi ih prisiliti na brzu rasprodaju portfelja, što bi izazvalo poremećaje na tržištu duga i potencijalno prelijevanje šoka na ostatak financijskog tržišta.

Rizik se prelijeva i na Europu. Ako zbog strožih pravila EU investitori potraže sigurnost u digitalnim valutama izvan Unije, europski nadzor možda neće moći osigurati adekvatne rezerve za pokrivanje masovnih zahtjeva za isplatama, što dodatno povećava opasnost od destabilizacije.

ECB zato zaključuje kako stabilno digitalno tržište može funkcionirati samo uz stroga pravila, potpuni nadzor rezervi i zaštitne mehanizme koji će osigurati da rast “stablecoina” ne ugrozi temeljnu infrastrukturu bankovnog sustava.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’