Europska središnja banka snizila je, kako se i očekivalo, svoju referentnu kamatnu stopu za četvrtinu boda na 2,75 posto u pokušaju da potakne slab rast eurozone i pad stope inflacije.

Rez na sastanku Upravnog vijeća u četvrtak spustio je depozitnu stopu na najnižu razinu od početka 2023. godine. Potez ECB-a uslijedio je nekoliko sati nakon što je Eurostat objavio da je gospodarstvo eurozone stagniralo u posljednjem kvartalu godine što je neugodno iznenadilo tržišta.

“Gospodarstvo se još uvijek suočava s teškoćama”, poručio je ECB, ali ponovno ističući da je pad inflacije “na dobrom putu”, prenosi Financial Times.

I dalje restriktivna
Iz Frankfurta napominju da je “monetarna politika i dalje restriktivna” što je priznanje da su kamatne stope još uvijek više od neutralne koja niti stimulira niti koči gospodarstvo. Europska valuta blago je pala 0,1 posto u odnosu na dolar na, 1,041 dolara.

S druge strane Atlantika, oprez. Američke Federalne rezerve dan ranije zadržale su kamatne stope dijelom i u očekivanju poteza novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa. Gospodarstvo SAD-a poraslo je 2,3 posto u četvrtom tromjesečju.

Odluka da stope ostanu u rasponu 4,25 do 4,5 posto razbjesnila je Trumpa koji je poručio da je “Fed trošio manje vremena na raznolikost, jednakost i uključenost, rodnu ideologiju, ‘zelenu’ energiju i lažne klimatske promjene, inflacija nikada ne bi bila problem”.

Reperkusije na euro
Fed je kamatne stope rezao u pet navrata od prošlog ljeta proširujući jaz prema referentnoj cijeni novca eurozone što se prometnulo u jednu od glavnih bojazni na financijskim tržištima zbog potencijalnih reperkusija na vrijednost eura. Upravo su očekivanja ulagača da će ECB ove godine smanjiti stope više nego Fed oslabila euro, koji se približio paritetu dolara.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

“Naše je stajalište da će ekonomski podaci nastaviti tjerati ECB na smanjenja na svakom sastanku sve dok kamatna stopa na depozite ne dosegne 1,5 posto”, rekao je Tomasz Wieladek, glavni europski ekonomist T Rowe Priceu. Dodaje da su najveća prijetnja ekonomiji eurozone Trumpovi planovi o carinama.

Europska središnja banka predviđa tek blago ubrzanje rasta eurozone 0,7 posto prošle godine na 1,1 posto u ovoj godini. ECB je ponovio da bi “postupno slabljenje učinaka restriktivne monetarne politike trebalo poduprijeti povećanje potražnje tijekom vremena”, povećajući raspoloživi dohodak uz niže troškove zaduživanja.

Inflacija u eurozoni pala je s vrhunca iz 2022. godine od 10,6 posto na 2,4 posto u prosincu, dok je u Hrvatskoj istovremeno dosegnula 4,5 posto.