Europska središnja banka (ECB) u četvrtak bi trebala povećati referentnu kamatnu stopu za 25 bazičnih bodova pa bi ona ubuduće trebala iznositi 1,5 posto. “Važnija će biti retorika nakon sastanka, odnosno naznake budućih koraka i dinamike daljnjeg zaoštravanja monetarne politike ECB-a. Bit će zanimljivo pratiti naznake američkih Saveznih rezervi (FED) i Švicarske narodne banke oko zaoštravanje monetarne politike tijekom 2012., a što će potencijalno imati utjecaj na tečajna kretanja”, izjavio je za Poslovni dnevnik glavni makroekonomist Erste banke Alen Kovač.
Domaće prilike
Kovač napominje kako će ipak u trenutnim okolnostima glavni faktor na tržištu ostati događanja u Grčkoj i problem mogućnosti servisiranja javnog duga pojedinih članica Euro zone. “Stoga odluka ECB-a ne bi trebala imati znatniji utjecaj na kretanja u Hrvatskoj”, kaže Kovač. Povećanje stope ECB-a očekivani je potez vrha središnje banke, odnosno predsjednika Jean-Claude Tricheta koji to najavljuje od svibnja. ECB je i u travnju povećao stopu sa jedan na 1,25 posto. “Ključno je da dosadašnji rast cijena ne da zamah inflatornim pritiscima”, kazao je tada Trichet uz napomenu kako će ECB promatrati razvoj situacije kako bi osigurao stabilnost cijena. No, brojni ekonomski pokazatelji od tada su se pogoršali, a izuzetno loša situacija u Grčkoj dodatno je zakomplicirala situaciju, što je utjecalo i na kretanje eura. Iako je u tom razdoblju europska valuta bilježila pad, prošloga tjedna se proces obrnuo i euro je počeo sa snažnim rastom. Upravo su opetovane izjave predsjednika ECB-a uzrokovale takav rast jer nije ostavio sumnju da neće podići referentnu kamatnu stopu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Dakle, na gospodarska kretanja u Hrvatskoj ( izvanjski ) utjecaj imaju:
– retorika ECB
– naznake FED-a,
– monetarna politika Švicarske centralne banke i ostalih centralnih banaka,
– događanja u Grčkoj,
– mogućnost servisiranje javnog duga pojedinih članica Euro zone
Samo, da li je ovo znanje ili sofistika? Naime, ako želimo i možemo preživjeti uz veliko učešće stranih( evropskih) investicija, kako možemo biti tako makroekonomsko bankarski indiferentni na poteze ECB-a? Izgleda da je naše bankarstvo toliko narcisoidno da je samo sebi dovoljno. A to držanje, rekao bi Aristotel, je bog ili zvijer.
Uključite se u raspravu