Nakon što je grčki parlament prihvatio sporazum s međunarodnim vjerovnicima, Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je blago povećala novčani iznos financiranja kojim bi se mogle odblokirati već skoro tri tjedna zatvorene grčke banke.

Po završetku sastanka Vijeća guvernera, predsjednik ECB-a Mario Draghi izjavio je kako je program pomoći u hitnoj likvidnosti (ELA) povećan za 900 milijuna eura na zahtjev Banke Grčke. "Pružanje likvidnosti prema našim pravilima nikad nije značilo da je neograničeno i bezuvjetno", izjavio je Draghi, a prenosi Reuters. Dodao je i kako je ukupna izloženost ECB-a prema Grčkoj porasla na 130 milijardi eura. Program ELA zaustavljen je krajem lipnja što je primoralo grčke banke na zatvaranje vrata klijentima i ograničavanje povlačenja gotovine na 60 eura dnevno po klijentu.

Povećanje ELA-e značit će otvaranje banaka, ali ne i automatsko ukidanje kapitalnih ograničenja sve dok program pomoći ne bude u potpunosti odobren i dok banke ne dobiju 25 milijardi eura pomoći. Ono što sada brine Atenu, ali i ECB je plaćanje duga od 3,5 milijardi eura koji treba platiti u ponedjeljak. Mario Draghi je u četvrtak kazao kako vjeruje da će Grčka platiti dug ECB-u.

Prema mišljenju Međunarodnog monetarnog fonda, Grčkoj bi trebalo dati 30-godišnju pauzu na vraćanje svih dugova. Za to vrijeme trećina analitičara u anketi Reutersa i dalje vjeruje da će Grčka napustiti eurozonu. Što se tiče ECB-a, analitičari francuske banke Credit Agricole osvrnuli su se na probleme s Grčkom napisavši "da nema problema s Grčkom, ECB bi potpuno uživao zbog oporavka eurozone".