Dužnosnici Europske središnje banke (ECB) razmatraju smanjenje mjesečnog iznosa otkupa obveznica za najmanje polovicu, tvrde upućeni izvori Bloomberga. Dodaju kako bi smanjenje stupilo na snagu u siječnju iduće godine, a program bi bio aktivan još devet mjeseci.

Izvediva opcija

Prema tvrdnjama izvora, rezanje s postojećih 60 na 30 milijardi eura izvediva je opcija. Podsjetimo, financijski su analitičari gotovo uvjereni da će predsjednik ECB-a Mario Draghi nakon redovnog zasjedanja 26. listopada objaviti detalje iznosa koji će središnja banka eurozone iduće godine ubrizgavati u monetarni sustav.

Nakon više od dvije i pol godine od uvođenja programa otkupa obveznica zamišljenog kao ultimativnog poticaja tada krhkom oporavku europskog gospodarstva, dio dužnosnika ECB-a navodno je uvjeren kako je sadašnji rast BDP-a dovoljno snažan da opravda rezanje. Podsjetimo, u drugom je tromjesečju gospodarstvo eurozone na godišnjoj razini poraslo 2,2 posto. Međutim, dio guvernera smatra kako je stopa inflacije i dalje premala.

Medijske špekulacije o rezanju poticaja podigle su u petak tečaj eura prema dolaru. Euro je ojačao 0,3 posto na 1,1868 dolara. Inače, europska je valuta ostvarila najveći tjedni dobitak u posljednjih mjesec dana.

“Ako se nastavi oporavak gospodarstva eurozone i ECB krene u smjeru normalizacije monetarne politike, kroz približno 18 mjeseci može se očekivati da će se tečaj eura kretati iznad 1,30 dolara”, kazao je Kit Juckes, valutni analitičar francuske banke Société Générale.

Američki poslovni medij podsjeća kako je glavni ekonomist ECB-a Peter Praet u nekoliko posljednjih javnih istupa sugerirao kako bi središnja banka trebala nastaviti s programom otkupa obveznica duže od planiranog roka, ali sporijim tempom, pod uvjetom da nema većih potresa na tržištu.

I dalje potrebna pomoć

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

To je potkrijepio tezom kako je određena novčana pomoć gospodarstvu i dalje potrebna s obzirom da je inflacija još uvijek ispod željenih dva posto godišnje.

Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je da će stopa inflacije u eurozoni ove godine dosegnuti 1,5 posto, a iduće će blago pasti na 1,4 posto. Također, MMF smatra da će BDP 19-člane zajednice ove godine iznositi 2,1 posto da bi iduće godine usporio na 1,9 posto.

No, čak i ako se ECB odluči na rezanje programa otkupa, put do potpune normalizacije njegove monetarne politike još je vrlo dug. Mario Draghi u Washingtonu je prošlog tjedna izjavio da je ranije obećanje da će kamatne stope ostati rekordno niske daleko nakon smanjenja otkupa “vrlo, vrlo važno”.