Europska središnja banka odustaje od agresivnih intervencija kako bi oživjela kreditiranje kompanija u eurozoni.

Malim i srednjim tvrtkama u, primjerice, Španjolskoj i Italiji, troškovi zaduživanja drastično su porasli na neizdržive razine, dok su kamatne stope koje plaćaju iste takve tvrtke u Njemačkoj na rekordno niskim razinama, što je posljedica referentnih stopa ECB-a. Upravo je ova dužnička kriza postala najvidljiviji uzrok financijske fragmentacije 17 članica eurozone, što je uostalom i potaknulo EBC na određene akcije na tržištu, piše Financial Times. No, dublje analize središnje banke ukazuju na to da je svojevrsna blokada kreditnih plasmana posljedica lošeg stanja u bilancama banaka. I zbog toga ECB odbija izravno intervenirati u procesu kreditiranja malih i srednjih tvrtki, piše FT. Do sad je ECB najavio da će u suradnji s Europskom investicijskom bankom osmisliti način kako potaknuti kreditiranje malih i srednjih tvrtki.

Jedna od ideja je bila oživiti tržište vrijednosnica koje su izvedene iz imovine. Viši dužnosnici dviju institucija smatrali su da bi ta inicijativa bila vrijedna, no i ne brzo provediva kao ni velikog utjecaja. Iako se stalno pokušavaju naći načini kako da se potakne kreditiranje tvrtki, mnogi visoki dužnosnici ukazuju na potrebu revidiranja bilanci banaka netom prije ECB iduće godine ne preuzme nadzor nad svim bankama. To bi moglo dovesti do detaljnog čišćenja, piše FT. Revizija imovine trebala bi početi u rujnu ili listopadu, pod uvjetom da Europski parlament donese potrebni zakonski okvir. Djelujući kao takozvani jedinstveni nadzorni mehanizam, Europska će središnja banka imati uvid i nadzirati oko 140 bilanci najvećih banaka u eurozoni.