Protukrizni “summit” čelnika eurozone koji se u nedjelju održao u Bruxellesu donio je tek načelnu i nepotpunu skicu plana za izlaz iz dužničke krize. No ako je vjerovati najavama europske političke elite, izvanredni sastanak na vrhu koji će se održati sutra mogao bi rezultirati konkretnijim mjerama. U nedjelju je barem okvirno određen iznos koji bi europskim bankama trebao biti dovoljan za najavljenu protukriznu dokapitalizaciju, a riječ je o iznosu između 100 i 110 milijardi eura.

Sarkozy se povukao
Osim toga čini se da je riješen i spor Njemačke i Francuske o načinu funkcioniranja stabilizacijskog fonda. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u Bruxellesu je izgleda odustao od ideje da se fond transformira u banku čije bi financiranje na sebe preuzela Europska središnja banka (ECB). Tako se zapravo odustalo od ideje da ECB na svojim leđima iznese “upumpavanje” novca u stabilizacijski fond. No drugo važno pitanje – za koji će se iznos povećati kapaciteti toga fonda – u nedjelju nije dobilo odgovor. Šef Europske komisije José Manuel Barroso kaže da je ipak došlo do napretka u pregovorima o tehničkim detaljima te da će to biti potvrđeno u srijedu. Ipak još nije jasno ni što će biti s Grčkom, točnije hoće li se od njezinih privatnih kreditora uistinu tražiti da otpišu čak 60 posto duga te zemlje nakon što su u srpnju pristali na 21 posto otpisa. “Što se tiče Grčke, stvari se kreću, ali još nismo gotovi”, rekao je novinarima Sarkozy. A dok političari pregovaraju i prekrajaju, poslovne aktivnosti u eurozoni kopne. U listopadu su snižene treći mjesec zaredom, pokazuju podaci istraživačke tvrtke Markita.

Poslovna aktivnost opada
Njihov indeks, koji mjeri poslovnu aktivnost tisuća kompanija, spustio se na 47,2 naspram rujanskih 48,8. Markit tako upozorava da je indeks nabave kao i indeks proizvodnje u eurozoni spao na najnižu razinu od srpnja 2009. godine.