Nakon 2022. koja je ispala rezultatski druga najgora godina u dva desetljeća rada mirovinskih fondova (lošija je bila samo 2008.), prva polovica ove u znaku je oporavka prinosa. U dvije od tri kategorije OMF-ova lanjski minusi barem nominalno su nadoknađeni.
Čelnik Hanfe Ante Žigman nedavno je s tim u vezi podsjetio da su za anuliranje gubitaka nakon udara 2008. trebale dvije godine. Smatra da su naši fondovi zapravo pokazali otpornost, napominjući i da su njihovi pandani u drugim zemljama većinom imali veće minuse.
Ipak, činjenica je i da velika većina njihovih članova koji odlaze u mirovinu, pa i oni s iznadprosječnim plaćama, bira mirovinu samo iz prvog stupa, a ne kombiniranu. Akumulirana štednja iz drugog stupa tako se najvećim dijelom vraća u državnu blagajnu. Prošli mjesec npr. po zatvaranju osobnih računa iz OMF-ova isplate su iznosile oko 31 milijun eura.
Drugom stupu treba dati vremena
Više je razloga zašto je postotak onih koji izabiru mirovinu iz oba stupa nizak. S obzirom na visoku inflaciju u protekle gotovo dvije godine, jedan od važnijih svakako je povoljna formula usklađivanja mirovina iz prvog stupa. To je u protekle tri godine rezultiralo povećanjem državnih mirovina za oko petinu, a računa se da s jeseni slijedi dodatno povećanje za oko osam posto.
Usto, predstavnici upravitelja OMF-ova, ali i vodstvo Hanfe, podsjećaju da su osiguranici koji danas odlaze u mirovinu u II. stup uplaćivali zapravo pola, a ne puni radni vijek. Drugom stupu, kažu, treba dati vremena za kapitaliziranje doprinosa.
Ipak, osim što su odnedavno na snazi novi cjenici mirovinskih osiguravajućih društava (MOD), povoljniji u smislu iznosa mirovine iz II. stupa, još od prošle jeseni pripremaju se i izmjene triju zakona koje bi trebale poboljšati računice osiguranika pri odlasku u mirovinu, i omogućiti ostvarenje većih prinosa u sustavu kapitalizirane štednje.
Uz zakone o mirovinskim fondovima, promjene od iduće godine slijede i u zakonskom okviru za MOD-ove. Dok su menadžeri mirovinskih fondova ponajprije zainteresirani za liberalizaciju ulagačkih pravila koja će im omogućiti više manevarskog prostora pri investiranju, u široj javnosti trenutno najviše pažnje privlače moguće inovacije u sferi isplata mirovina iz MOD-ova s ciljem da izbor kombinirane učine privlačnijim nego danas.
Resorno ministarstvo navodno razmatra mogućnost da se i za mirovine iz MOD-a primjenjuje indeksacija. I u pogledu fleksibilizacije ulagačkog okvira za mirovinske fondove zasad se ide prilično oprezno s najavama; razmatra se određena liberalizacija limita te mogućnost ulaganja u nove vrste imovine, kažu. Usto, još se važu promjene u vezi s načinom izbora i promjene kategorije OMF-a. Nova pravila će, među ostalim, ići i u smjeru više ulaganja u zeleno i održivo, što je dio priče o famoznim ESG standardima (Environmental, Social, and Governance) koji su danas jedna od neizbježnih tema u sferi investiranja.
Jasnije najesen
Uz nova pravila igre kojima se regulira poslovanje drugog i trećeg mirovinskog stupa, valja podsjetiti da su još prošle jeseni e-savjetovanje prošla tada predložena konkretna rješenja. Koliko će od toga ostati i u novoj verziji, pokazat će se uskoro jer bi u saborsku proceduru trebali, tvrdi se, najesen.
U prijedlogu zakona koji su u međuvremenu stavljeni na čekanje bilo je predviđeno npr. da se fondovima A i B kategorije omoguće i direktna ulaganja u nekretnine, zatim u neuvrštene hipotekarne obveznice te prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim plaformama. Plan je bio da za “alternativne klase imovine” ubuduće kumulativni limit bude 20 posto za A kategoriju (najmlađi članovi) odnosno 15% za daleko veće B fondove.
Najveća dozvoljena izloženost jednom izdavatelju, prema tom prijedlogu, trebala se s dosadašnjih tri posto neto vrijednosti imovine fonda povećati na pet posto. Ostane li se pri tome, ta bi novost u dogledno vrijeme mogla biti važna mahom za A kategoriju, jer na obzoru nema baš projekata zbog kojih bi B kategoriji sadašnji limiti bili tijesni.
Uskoro će se pokazati i jesu li predlagatelji zakona ostali pri ideji postupnog ukidanja (do 2027.) ulazne naknade za mirovinska društva, što bi samo dijelom kompenziralo istodobno proširenje troškova koji se mogu plaćati na teret samih fondova. Usto, i za upravljačke naknade lanjski je prijedlog predvidio redefiniranje, tj. postupno smanjenje, na 0,25 posto.
Ideja je bila i da članovi fondova promjenu kategorije fonda ili prelazak u fond pod upravljanjem drugog društva mogu zatražiti bilo kada tijekom godine (a ne samo jednom godišnje, u mjesecu rođendana), kao i da stariji.članovi od Regosa mogu zatražiti da ih se ne prebacuje automatizmom u C kategoriju.
