U moru raznih ekonomskih prognoza za 2013. na jedno predviđanje gotovo sigurno možemo računati, a to je stabilna vrijednost kune prema euru.

Čvrsta domaća valuta nema alternativu, poručuje od početka mandata guverner Boris Vujčić uz najavu da će središnja banka nastaviti s dosadašnjom tečajnom politikom. U to su uvjereni i analitičari s kojima smo razgovarali koji kažu da je to dobra vijest za sve dužnike koji otplaćuju kredite vezane uz strane valute, ili u njima drže ušteđevinu. No što će biti s domaćim kreditima i štednjom ako se dogodi veći potres u Europi, a euro potone prema najvažnijim svjetskim valutama? Ništa dramatično, objašnjavaju naši stručnjaci, jer će se u tom slučaju posredno proporcionalno korigirati vrijednosti kune prema njima.Prognozirajući ključne događaje u ovoj godini, renomirana londonska konzultantska kuća Capital Economics pak ocjenila je da dužnička kriza Europi, a time, i euru još uvijek prijeti. Premda je Europska središnja banka nedvosmislenom porukom da će "učiniti sve što je potrebno" za spas zajedničke valute euro i smirila nervozu na tržištima, smatraju da je i dalje moguće očekivati izlazak Grčke eurozone. Taj potez doveo bi do ponovnog produbljavanja krize i pojačane averzije prema riziku što bi srušilo vrijednost eura prema ostalim svjetskim valutama, posebnice dolaru i jenu. "Naša procjena je da će tečaj eura prema dolaru pasti ispod današnjeg pariteta od 1,3", piše Capital Economics ne navodeći koliko bi taj pad mogao iznositi. U slučaju potresa u eurozoni, vratila bi se nervoza ulagača i povećala averzija prema riziku što znači da bi oni potražili sigurnija utočišta za svoja ulaganja, ponajviše američki dolar i švicarski franak što bi srušilo vrijednost eura.

Zauzdavanje franka
Odnos švicarskog franka i eura ne bi se u tom slučaju bitnije promijenio jer je Švicarska središnja banka (SNB) beskompromisno najavila brobu protiv precijenjenog franka (koji fundamentalno ima osnove za novo jačanje te prijeti švicarskom izvozu) pa će do daljnjeg fiksirati minimalni tečaj franka i eura na 1,2. Situacija "preko bare" je slična; FED nastavlja s ekspanzivnom monetarnom politikom jer tiskanjem dolara smanjuje njegovu vrijednost, povećavajući time konkurentnost američkog izvoza i pružajući potporu posrnulom gospodarstvu. Stoga se ne očekuje će odnos eura i franka te eura i dolara bitnije klizati jer to neće dopustiti tamošnje monetarne vlasti. No, čak i da se to dogodi, tečaj kune prema euru formira se na domaćem tržištu. "Bio euro na jedan ili dva franka ili dolara, to za nas ne bi imalo puno veze jer to nema direktan utjecaj na vrijednost kune prema euru. Za kunu je ključan priljev eura na domaće tržište. Ako euro oslabi prema dolaru ili švicarskom franku na svjetskom tržištu, posredno će se korigirati i tečaj domaće valute jer kuna dijeli sudbinu eura", slikovito kaže jedan domaći stručnjak koji je želio ostati anoniman. Međutim, ako HNB promijeni tečajnu politiku pa kuna deprecira u odnosu na euro znači da bi dužnici s valutnom klauzulom plaćali veće rate kredita, ali bi istodobno štediše u tim valutama dobivali više.

Ako klijent vraća mjesečnu ratu od 500 eura, deprecijacija kune prema euru od 10 posto podigla bi automatski ratu za 50 eura. Kod švicarskog franka situacija je drugačija; koliko će kuna vrijediti jedan franak ne određuje HNB već je računica posredna. Ovisno o tome koliko vrijedi euro prema franku izračunava se vrijednost kune prema švicarskoj valuti. Za dužnike s kreditima u "švicarcima" to znači da im kunski iznos mjesečne rate od, primjerice, 750 franaka ovisi o potezima Švicarske, a ne Hrvatske narodne banke. Dok je god odnos 'švicarca' i eura fiksiran, plafonirane su i domaće rate, barem što se tiče tečaja, ako ne već i kamatne stope.U Hrvatskoj se bankama krajem rujna otplaćivalo 287,2 milijarde kuna kredita. Od tog iznosa u 213 milijardi kuna bilo je vezano uz strane valute što znači da tri od četiri zajma ovise tečajnim kretanjima. U euru je nešto više od 181 milijardi iz čega proizlazi da kuna oslabi prema njemu samo deset posto, bankama bi klijenti bili dužni vratiti gotovo 200 milijardi kuna. U slučaju tolikog pada vrijednosti kune prema švicarskom franku, kreditni portfelj u toj valuti porastao bi sa 27,8 milijardi kuna na 30,5 milijardi kuna, dok je u svim ostalim valutama (uključujući i američki dolar) tek nešto više od tri milijarde kuna pa bi se kreditno opterećenje povećalo za oko 300-tinjak milijuna kuna.

Ne očekuju kaos
S grčkim "doviđenja" domaći stručnjaci ne računaju kao sigurnim scenarijem, a analitičari banaka prognoziraju slična tečajna kretanja kune i najvažnijih valuta kao prošle godine. "Očekujemo nastavak trenda laganih deprecijacijskh pritisaka na kunu, no to se može preokrenuti ako dođe do povećanog priljeva kapitala zbog javnih investicija", kaže direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković-Matijević. Domaća valuta ima tendenciju slabljenja jer to reflektira izostanak gospodarskog oporavka, očekuje se nastavak razduživanja privatnog sektora i bitno manji priljevi strane valute u odnosu na pretkrizno vrijeme. Do kraja godine to znači da će za jedan euro trebati oko 10 lipa više nego danas. "Bitno je naglasiti da je HNB najavio da je stabilna tečajna politika prioritet u 2013.", zaključila je Živković-Matijević.