Prvi put nakon siječnja 2006. godine u travnju je zabilježeno smanjenje iznosa duga opće države na mjesečnoj razini. Tako je na kraju promatranog mjeseca dug opće države, koji uključuje dug državnog proračuna, izvanproračunskih fondova, jedinica lokalne uprave i samouprave, HBOR-a te izdana državna jamstva iznosio 120,5 milijardi kuna. Prema posljednjim podacima, udjel ukupnog duga opće države iznosio je oko 51,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Inozemni dio duga manji
U odnosu na kraj ožujka zaduženost opće države zabilježila je smanjenje od oko 218 milijuna kuna. Međutim, na godišnjoj razini nastavljen je rast duga opće države koji je povećan za 5,3 milijarde kuna u usporedbi s prošlogodišnjim travnjem. Nastavljen je trend promjene strukture duga opće države te tako i dalje bilježimo smanjenje inozemnog duga uz istovremeno povećanje unutrašnjeg duga, kako na mjesečnoj tako i na godišnjoj razini. Tako je u odnosu na ožujak inozemni dio duga smanjen za oko 830 milijuna kuna, ponajviše zbog smanjenja vanjskog zaduženja središnje države i HBOR-a, a unutarnji dug tijekom travnja povećan je za više od 610 milijuna kuna. U usporedbi s krajem travnja 2005. godine navedene promjene još su izraženije te je inozemni dug smanjen za 3,1 milijardu kuna, a unutarnji povećan za više od 8,4 milijarde kuna. Valja naglasiti kako je jačanje kune naprema euru na mjesečnoj i godišnjoj razini imalo pozitivan učinak na smanjenje kunske protuvrijednosti inozemnog dijela duga. Središnja država je u travnju zabilježila smanjenje svoje ukupne zaduženosti za oko 750 milijuna kuna te je krajem mjeseca dug iznosio 86,7 milijardi kuna. Međutim, na godišnjoj razini središnja država i dalje nastavlja bilježiti iznadprosječne stope raste (5,3 posto), a nominalno povećanje duga iznosilo je više od 4,3 milijarde kuna.

Usporavanje rasta
U travnju 2006. godine povećanje zaduženja zabilježeno je kod izvanproračunskih fondova (oko 300 milijuna kuna), a također je znatnije povećana razina izdanih državnih jamstava (464 milijuna kuna). Nekoliko čimbenika će odrediti daljnje kretanje duga opće države u ovoj godini. Primarni utjecaj imat će privatizacijski proces. Ako privatizacijski prihodi budu ostvareni u planiranim iznosima, udio duga u BDP-u trebao bi biti smanjen u odnosu na prošlu godinu. S druge strane, usporavanje rasta ekonomskih aktivnosti moglo bi donijeti usporavanje rasta prihoda i s te strane ostaviti određene negativne utjecaje na kretanje duga.

Zdeslav Šantić, Raiffeisen istraživanja