Građanima koji u idućoj godini uplate 5000 kuna stambene štednje država će dati 15 kuna odnosno 1,99 eura poticaja, proizlazi iz prijedloga odluke o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2023. godini koji je Ministarstvo financija u srijedu uputilo u javnu raspravu.

Prema tom prijedlogu, koji je u javnoj raspravi do 21. prosinca, postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2023. godini iznosi 0,3 posto.

Tako maksimalan iznos poticaja koji stambeni štediša može ostvariti u idućoj godini za uplatu stambene štednje od 5000 kuna iznosi 15 kuna.

To je pet kuna manje od maksimalnog iznosa poticajnih državnih sredstava koji se može dobiti u ovoj godini. Naime, za 2022. godinu postotak državnih poticajnih sredstava iznosi 0,4 posto.

Država poticajna sredstva daje stambenom štediši samo u jednoj stambenoj štedionici. Inače, temeljem Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, Vlada svake godine donosi odluku o iznosu državnih poticajnih sredstava.

Naime, 2015. godine uveden je promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava, a formula se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost.

Usporedbe radi, u 2021. poticaj je iznosio 0,3 posto ili najviše 15 kuna, u 2020. 0,7 posto ili najviše 35 kuna, a za 2019. iznosio je 1,2 posto odnosno 60 kuna.

Za uplatu stambene štednje u 2018. stambeni štediša dobivao je poticaj od 1,8 posto što je bio maksimalni iznos od 90 kuna, a za 2017. iznosio je 3,3 posto odnosno 165 kuna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Za uplatu stambene štednje u 2016. štediša je od države dobio poticaj od 4,1 posto ili maksimalni iznos od 205 kuna, a za 2015. godinu 4,9 posto, pa su građani mogli dobiti poticaj u maksimalnom iznosu od 245 kuna.

Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998., a najprije je visina državnih poticajnih sredstava bila određena kao fiksni postotak, koji se postupno smanjivao – na početku je iznosio najviše 1250 kuna godišnje, potom 750 kuna, a zatim 500 kuna.

U 2014. poticaji su bili ukinuti i za uplate stambene štednje u toj godini nisu ni isplaćeni, da bi godinu kasnije, 2015. bio uveden promjenjivi postotak.