U posljednja četiri desetljeća prirodne su katastrofe, prema procjenama, uzrokovale više od 150 milijardi eura materijalnih gubitaka u Europi. Te promjene ne samo da utječu na prirodu, već imaju i značajan utjecaj na poslovanje brojnih industrija, a sektor industrije osiguranja nastoji povećati svijest o samoj problematici, pridržavajući se najviših standarda u pogledu zaštite okoliša, društvene odgovornosti i upravljanja.

I u bliskoj budućnosti očekuje da će rasti rizici i troškovi povezani s klimatskim promjenama pa stoga hrvatski osiguratelji u potpunosti podržavaju napore EU-a u području održivosti i zaštite klime, svjesni također svojega potencijala i uloge u procesu zelene tranzicije.

Također, značajan je udio ekonomskih gubitaka od prirodnih katastrofa u Europi koji je neosiguran, dok odgovarajuća prevencija i korištenje osiguranja, kako bi se osiguralo učinkovito osigurateljno pokriće u holističkom pristupu upravljanju rizicima, danas su neizostavni elementi za održavanje stabilnosti i sigurnosti u društvu.

Ukupnu ‘nedostatnost osiguranja’ ili ‘jaz osigurateljnog pokrića’ bilježimo i kod osiguranja od potresa i osiguranja od poplava/ARMIN DURGUT/PIXSELL

Svijest poljoprivrednika
U tom području pred Hrvatskom su i njezinim gospodarstvenicima nove zadaće uz očito velik potencijal koji postoji. Jer, iako se tržište osiguranja nastavlja uspješno razvijati, RH i dalje zaostaje za najrazvijenijim zemljama, što potvrđuje i podatak da se trenutačno nalazi na 40% prosjeka EU po penetraciji osiguranja općenito, dok je po gustoći osiguranja tek na 20% EU prosjeka.

Nadalje, unatoč porastu broja prirodnih ili izazvanih katastrofalnih šteta, porast osiguranja od tih rizika u RH nije praćen jednakom dinamikom. Zbog toga, kako navode u Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO), kako građane tako i gospodarstvo potrebno je kontinuirano poticati na aktivnije promišljanje o osigurateljnoj zaštiti.

“Pozitivna je činjenica da su osiguranja od požara i ostalih elementarnih nepogoda u 2022. rasla za 3,8%, dok su ostala osiguranja imovine također zabilježila rast, uključujući i rast pokrića od rizika potresa za 6,9% u odnosu na 2021. No, i dalje su razine osiguranja hrvatskog stanovništva i gospodarstva od takvih rizika nedostatna, pogotovo u usporedbi s drugim zemljama EU”, upozoravaju u HUO-u.

Republika Hrvatska geografski je na položaju velike izloženosti katastrofalnim rizicima, ali broj ugovorenih osiguranja koja pokrivaju te rizike je nizak, upozoravaju i u Hanfi. Ukupnu “nedostatnost osiguranja” ili “jaz osigurateljnog pokrića” bilježimo, kažu, i kod osiguranja od potresa i osiguranja od poplava, dok također broj ugovorenih osiguranja od požara nije dovoljan za onu vjerojatnost nastupa rizika kojima smo kao mediteranska zemlja iznimno izloženi.

“Ugovaranje osiguranja od katastrofalnih rizika trebalo bi biti veće kako bismo se barem malo približili osigurateljnoj praksi u Europi. Potresi koji su zadesili stanovnike u 2020. ili poplava u Gunji samo su neki od primjera koji pokazuju koliko je nužno imati osiguranje za ove rizike. Udio osiguranja od katastrofalnih rizika u ukupnoj premiji svih osiguranja u RH u posljednje tri godine iznosi primjerice samo 1,2% za osiguranje potresa, a primjerice za rizik od poplave još nižih 0,5%.

Česti razlozi za neugovaranje ovih osiguranja su razine cijena premije osiguranja, slabo poznavanje ponude proizvoda osiguranja te očekivanje da se isključivo državnim mjerama i potporama nadoknadi nastala šteta”, ocjenjuju u Hanfi. Svjesnost o važnosti osiguranja značajno raste nakon što se dogode razne vremenske neprilike ili druge katastrofe poput potresa, jer ljudi shvaćaju da se takve štete mogu i njima dogoditi pa više osiguravaju svoju imovinu, ali kako u Croatia osiguranju navode “nažalost, u RH još dosta ljudi ne osigurava imovinu”.

Stanje se, kažu, ipak iz godine u godinu mijenja, obzirom da su štete od vremenskih nepogoda sve učestalije i intenzivnije pa time “ljudi sve više shvaćaju zašto je važno osigurati imovinu i poslovanje”.

“Osiguranje je važno jer omogućava brzi protok kapitala prema zajednici te tako smanjuje opterećenje plaćanja gubitaka od strane pojedinaca – privatnih i pravnih, i vlada (opterećenje proračuna). Zemlje koje imaju visok udio osiguranja, poput primjera Sjeverne Amerike, brže se oporavljaju od katastrofa, a to sve više prepoznaju i države diljem svijeta i počinju shvaćati važnost prebacivanja dijela rizika na osiguranje.

Slična situacija je i kod nas, gdje je država uvidjela važnost osiguranja u segmentu poljoprivredne proizvodnje pa uz pomoć EU fondova sufinancira premiju osiguranja do 70% i tako dodatno potiče poljoprivrednike da osiguraju proizvodnju koja je najviše pod utjecajem vremenskih neprilika, jer je riječ zapravo o “tvornicama na otvorenom”.

Navedenu mjeru prepoznali su brojni poljoprivrednici i udio osiguranih poljoprivrednika raste iz godinu u godinu. Postoji mnogo primjera u RH gdje su pravne osobe imale velike štete od raznih nepogoda, a da nije bilo osiguranja i isplate šteta teško da bi uspjeli brzo se oporaviti i opstati na tržištu na kojem posluju”, navode u CO-u, uz poruku da gospodarstvenici moraju postati svjesni da je riječ o njihovoj privatnoj imovini i da u svoje poslovanje moraju uključiti trošak osiguranja od vremenskih neprilika i prirodnih katastrofa te ga smatrati kao ulaganjem u budućnost.

U Grawe Hrvatska uočavaju kontinuirani porast šteta uzrokovanih vremenskim nepogodama i klimatskim promjenama. Voditeljica Odjela za obradu i likvidaciju šteta Maja Petriček iznosi da pažljivo procjenjuju rizike prilikom osiguravanja te kreiraju i prilagođavaju proizvode uzimajući u obzir klimatske promjene, ali i zahtjeve te potrebe klijenata.

“S obzirom na sve češću pojavu katastrofalnih rizika, kao i rizika vremenskih nepogoda poput oluje ili tuče, smatramo da je potrebno dodatno osvijestiti važnost i korisnost osiguranja vlastite imovine te povećati njegov udio. Na tome radimo kontinuiranim educiranjem potrošača i gospodarskih subjekata te neprestanim upućivanjem na dobrobiti osiguranja. Brzim isplatama naknada šteta u osiguranim slučajevima potičemo naše klijente na nastavak osiguravanja njihove imovine u Graweu, ali i motiviramo na ugovaranje one koji još nisu osigurali imovinu te su se tako propustili financijski zaštititi od katastrofalnih rizika i posljedica”, kaže Petriček.

I europski regulatori nedavno su skrenuli pozornost da je u EU osigurana samo četvrtina gubitaka od katastrofa povezanih s klimom/HRVOJE JELAVIć/PIXSELL

Raste fokus menadžera
Hrvatsko gospodarstvo, tvrde u Generali osiguranju, ostaje ranjivo na rizike katastrofa i potresa zbog nedovoljne osigurateljne pokrivenosti, odnosno unatoč udvostručenom interesu za osiguranjima od potresa i prekida poslovanja koji je uslijedio nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini 2020., zamjetno je kako mnoge tvrtke ostaju neosigurane.

“Glavni utjecaji klimatskih promjena koji uzrokuju visoku ili srednju ranjivost u RH su klizišta, poplave, ekstremne temperature, požari na otvorenom i suše, koji mogu izravno utjecati na zgrade, opremu, zalihe te dovesti do prekida poslovanja, poremećaje opskrbe u distribuciji, gubitka kupaca, tržišne pozicije i radnih mjesta.

Tako je 2022. švicarski reosiguratelj Swiss Re procijenio štetu od prirodnih katastrofa na 275 milijardi dolara na globalnoj razini. Iako postoji sve veći interes za osiguranjem od rizika prirodnih katastrofa, značajan broj poduzeća u Hrvatskoj još nema odgovarajuću osigurateljnu zaštitu. U Generaliju smo svjesni značajnog utjecaja poslovanja na širu društvenu zajednicu te smo razvili sustav poticanja najviših standarda zaštite okoliša, društvene odgovornosti i ESG upravljanja, podržavajući time zelenu tranziciju”, navode u Generali osiguranju.

Pravne osobe, posebno veći pravni subjekti, kako ističu u društvu za brokerske poslove u osiguranju i reosiguranju Fortius Inter Partes, imaju tradiciju ugovaranja osiguranja od svih rizika koji mogu pogoditi poslovanje što uključuje i vremenske nepogode, kao i osiguranje od potresa.

Član Uprave ovog društva za brokerske poslove u osiguranju i reosiguranju Boris Duras navodi da ako se fokus suzi na potres i poplavu može se reći da je rizik potresa moguće ugovoriti u svakoj osiguravajućoj kući koja nudi osiguranja neživota, i da se on uobičajeno ugovara s franšizom tj. sudjelovanjem oštećenika u šteti u nekom manjem iznosu, dok je kod poplave situacija takva da osiguratelji nude to pokriće, ali da limitiraju svoju obavezu do nekog manjeg iznosa (npr. 15.000 eura), a razliku iznad te štete treba pokriti sam oštećenik.

Ukratko, kaže, osiguranje potresa moguće je kvalitetno ugovoriti, a osiguranje od poplave pokriva samo djelomične štete kod ozbiljnijih poplava.

“Promjena u odnosu na prije desetak godina u RH je izvjesna, a interpretiram je s promjenom u pristupu rizicima odgovornih menadžera u tvrtkama. Zadnji primjer toga su i potresi u Zagrebu nakon čega je fokus menadžera da ugovore kvalitetno osiguranje i u tom segmentu porastao.

Primijeti se i razlika između međunarodnih tvrtki i tvrtki u domaćem vlasništvu. Vani postoji standard osiguranja koji definira tvrtka majka i lokalni menadžment mora se držati tog standarda. Uobičajeno je da strane tvrtke pokrivaju sve moguće rizike, i da ugovaraju veće franšize, tj. sklone su manje štete platiti same, ali žele da im katastrofalni rizici budu pokriveni policama osiguranja”, kaže Duras.

Reakcije su potrebne na izazove izazvane u proteklim desetljećem prirodnih katastrofa kojima svjedočimo u RH suočenom s nizom prirodnih katastrofa s direktnom štetom koja se mjeri u milijardama eura. Kod poplava u Istočnoj Slavoniji 2014. šteta na imovini premašivala je 170 milijuna eura. Katastrofalni požari u Dalmaciji 2017. uzrok su šteta na imovini koja je premašivala 25 milijuna eura.

Od navedenih potresa 2020. ukupna šteta iznosi 17 milijardi eura. Učestalost potresa, tuča, požara ali i ostalih prirodnih i elementarnih nepogoda u svim dijelovima Hrvatske bile su u razdoblju iza nas izrazito zahtjevne za industriju osiguranja, a ona se kako navode pokazala kao stabilan i pouzdan partner građanima i gospodarstvu prilikom efikasne isplate osigurnina uslijed uzrokovanih prirodnih nepogoda.

Osiguratelji su efikasno reagirali na potres te izvršili potrebne radnje u otežanim uvjetima i isplatili oko 90 milijuna eura od ukupnih šteta nastalih u potresima u zakonskim rokovima.

“Doprinos u sanaciji teških posljedica prirodnih nepogoda mogao je biti i značajniji da su građani, ali i gospodarstvenici, u većoj mjeri ugovarali osigurateljne proizvode”, kažu u HUO-u gdje napominju da bez odgovarajuće prevencije i osiguranja, prirodne katastrofe mogu uzrokovati ogromne ekonomske gubitke koji mogu dugoročno negativno utjecati na gospodarski rast i razvoj države.

Stoga drže da je nužno da države, organizacije i pojedinci vode računa o upravljanju rizicima, što ne uključuje samo reaktivne mjere nakon katastrofe. Štoviše, apostrofiraju se i proaktivne mjere prevencije, kao i korištenje usluga i proizvoda osiguranja kako bi se minimizirali gubici u slučaju nepredviđenih događaja koje će sa sobom neminovno donijeti klimatske promjene.

Kako bi gospodarski subjekti bili otporniji na katastrofalne štete i brže se oporavljali nakon šteta, po njima je čak nužno zakonski regulirati obvezu osiguranja od rizika koje prijete na pojedinom području, kao i osiguranja odgovornosti suvlasnika na primjerene svote.

Također, u HUO-u ističu i da su sukladno Nacrtu Zakona o upravljanju i održavanju stambenih zgrada suvlasnici stambenih zgrada obvezni osigurati zajedničke dijelove zgrade od osnovnih rizika, odnosno požara, oluje, udara groma, izljeva vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, te drugih rizika ovisno o opasnosti područja, izloženosti i oštetljivosti zgrade, sve vezano uz njezinu namjenu (seizmički rizik, rizik klizanje tla i odronjavanje zemljišta, rizika poplava, bujica i visokih voda, rizik snježne lavine i sl.), kao i od odgovornosti za štetu prema trećim osobama.

U Generali osiguranju smatraju da je za poboljšanje pripravnosti nužno razviti sustav koji pruža dostupne podatke o prirodnim rizicima za određenu geografsku lokaciju te provoditi edukacije o načinima preventivne zaštite i zašto su proizvodi osiguranja važni za zaštitu poslovanja.

“Generali aktivno potiče održive poslovne prakse u sklopu strateškog plana ‘Lifetime Partner 24: Driving Growth’. Organizirajući natječaj SME EnterPRIZE usmjeren na mala i srednja poduzeća, promovira se usvajanje održivih poslovnih modela i poticanje javnog komuniciranja o temama održivog poslovanja.

Ovogodišnje izdanje natječaja SME EnterPRIZE osnaženo je suradnjom s Privrednom bankom Zagreb i udrugom Glas Poduzetnika u zajedničkoj želji poticanja komunikacije s dionicima na temu održivosti u poslovanju”, navodi ovaj osiguravatelj za čiji se natječaj prijave primaju još do 4. lipnja 2023.

Svjesnost o potrebi za osiguranjem katastrofalnih rizika i edukacija odgovornih osoba u bilo kojoj pravnoj osobi je najbolji put ka cjelovitom upravljanju rizicima, smatra Duras, no ističe da je to pitanje kompleksno jer “ovisi o ponudi kvalitetnih i cjelovitih osigurateljnih proizvoda, cijenama osiguranja, standardima građana i edukaciji o potrebi da i u tom segmentu brinemo o svojoj imovini”. Dodatno i on kaže da treba poraditi na edukaciji i svjesnosti o potrebi za poduzimanjem svih mjera za sprječavanje djelovanja katastrofalnih šteta na društvo u cjelini i pojedinca.

Edukativne kampanje
Uloga svih dionika je nužna, napominju u Hanfi gdje smatraju da osiguratelji mogu poticati ugovaranje ovih osiguranja kroz bonuse na premiju čime se premija iz godine u godinu može snižavati ako nije bilo štetnih posljedica. Također, važno je poticati osiguranike na ugovaranje osiguranja uz iznošenje točnih, jasnih i lako razumljivih informacija kroz različite edukativne kampanje, edukativne radionice, edukacije prodajnih zastupnika i sl.

U dijelu legislative, kažu, dobro je raspravljati o mogućnostima većih zaštitnih mehanizama koji bi povećali interes za tim vrstama osiguranja. Također, privatno-javno partnerstvo i potpore za djelomično pokrivanje troškova može biti jedno od zajedničkih rješenja kojima se mogu potaknuti poduzeća i građane na smanjenje rizika ili bar mjera za ublažavanje njihovih posljedica.

“Također, i europski regulatori nedavno su skrenuli pozornost da je u EU osigurana samo četvrtina gubitaka od katastrofa povezanih s klimom. Očekuje se da će se jaz povećati kako utjecaj klimatskih promjena raste. Nedostatak osiguranja predstavlja rizike za ekonomiju i financijsku stabilnost. EIOPA i ECB ocrtavaju opcije politika za promicanje osiguranja od klimatskih katastrofa, a prikupit će povratne informacije o opcijama politika te o njima raspravljati na radionici s regulatorima, kreatorima politika, osigurateljima i akademicima 22. svibnja 2023.”, poručuju u Hanfi.