Europski ministri financija na jučerašnjem prvom okupljanju ove godine trebali su utrti put za provedbu politika koje bi trebale obuzdati dužničku krizu.

No već uoči sastanka počele su prštati prognoze kako je neizbježan sukob oko pitanja može li financijska pomoć iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), teškog 500 milijardi eura zaobići vlade i biti dodijeljena izravno bankama.I dok političari tvrde kako je trogodišnje izvanredno stanje okončano, ministri financija tek raspravljaju o tome treba li se ESM baviti ranim spašavanjem banaka koje je dosad išlo preko vlada, kao i pitanjem što učiniti s problematičnom imovinom kreditora (tzv. "legacy assets"). Ona se definira kao krediti koji su već zavedeni u bilancama banaka, a koji bi mogli u budućnosti izazvati probleme."Iz ESM-a bi na kraju izravno bankama moglo biti dostupno oko 100 milijardi eura, jer taj fond mora ispuniti svoju osnovnu funkciju, odnosno pomagati državama koje su izgubile pristup tržištu kapitala", kaže za Bloomberg Nicolas Veron, viši ekonomist briselskog Bruegel Research Groupa.

Čelnici Europske unije smatraju kako je mogućnost izravne pomoći bankama sredstvo koje će uvjeriti ulagače da će učiniti sve kako bi zaštitili euro od problema koji prijete pojedinačnim članicama eurozone. Između ostaloga, ministarski sastanak se trebao baviti rješavanjem tehničkih pitanja poput pristupa rješavanju problema problematične imovine banaka, kao i toga treba li država preuzeti pet ili 15 posto udjela u banci koja dobiva izravnu pomoć. Europski dužnosnici, naime smatraju kako bi u slučaju da i države preuzmu na sebe dio rizika spašavanja banaka, zauzdalo moralni rizik država koje razmatraju traženje pomoći.