S obzirom na uobičajenu dinamiku tekućih prihoda i rashoda središnje državne blagajne, siječanj je obično mjesec u kojemu na naplatu stižu oveći iznosi trezorskih zapisa koje treba refinancirati.

Idući tjedan tako dospijevaju trezorci iz lanjskoga siječnja vrijedni oko 226 milijuna eura (1,7 mlrd. kuna), pa je za ovaj utorak Ministarstvo financija najavio prvu ovogodišnju aukciju TZ-a. Investitorima se nudi upis ukupno 200 milijuna eura; 140 predviđeno je ponovno na rok od godinu dana, a po 30 na tri i šest mjeseci.

Solidno punjenje budžeta
Bit će to prva aukcija u proteklih više od mjesec i pol. Otada, naime, nije bilo dospijeća te vrste kratkoročnog duga, a punjenje proračuna očito ide solidno.

Dijelom je ta proračunska dinamika odraz razine gospodarske aktivnosti, a na punjenje proračuna blagotvorno djeluje i visoka inflacija, posebice kroz prihode od najizdašnijeg poreza, PDV-a, s tim da je u tom segmentu učinak rasta cijena dijelom poništen Vladinim antiinflacijskim mjerama.

Na tragu solidne proračunske slike bili su i rezultati posljednje aukcije TZ-a, krajem studenoga. Na dospijevajuće gotovo dvije milijarde kuna trezoraca, Ministarstvo je izašlo s planom o 1,4 milijarde izdanja novih, a iako je na aukciji pristiglo ponuda u vrijednosti oko 2,5 milijarde kuna, na kraju je privatilo upis nešto više od 1,3 milijarde kuna.

Dakle, stanje duga po tom instrumentu kratkoročnog financiranja u konačnici je smanjeno za oko 650 milijuna kuna. Time je prošla godina zaključena s 12,4 milijarde kuna (1,65 milijardi eura) duga po kunskim TZ-ima, a računajući i eurske u ovu se godinu ušlo s ukupno 2,7 milijardi eura zapisa u opticaju.

Negativne kamate – prošlost
U odnosu na godinu prije, dakle, kratkoročni je dug smanjen, čime je i prošla godina bila u znaku produljenja ročnosti ukupnog javnog duga, u skladu s višegodišnjom strategijom s obzirom na eru niskih kamatnih stopa na dugoročna zaduženja.

Usporedno s inflacijom i kamatne stope, odnosno traženi prinosi, investitora rastu. To je, dakako, znatno opipljivije na velikim izdanjima obveznica, ali i kod kratkoročnih papira već lani je, unatoč i dalje povoljnoj likvidnosnoj situaciji, prošlo vrijeme negativnih kamatnih stopa.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Trezorce koji se ovaj tjedan refinanciraju Ministarstvo je prije godinu dana plasiralo uz 0,01 posto kamate. Na posljednjoj aukciji (s kraja studenoga) jednogodišnji zapisi plasirani su uz kamatnu stopu od 0,20 posto, no to je ujedno bila i najniža ponuđena, dok je raspon pristiglih ponuda sezao i do (odbijenih) od 2,8 posto. Ostaje primijetiti i da je cijelu emisiju upisao tzv. nebankovni sektor.

Raspon ponuda i sam ishod sutrašnje aukcije bit će svojevrsni indikator raspoloženja na tržištu na početku nove godine. Zapise koji se refinanciraju na toj aukciji u najvećoj mjeri drži Hrvatska agencija za osiguranje depozita (40 posto izdanja), ali ostatak emisije uglavnom je u portfeljima banaka.

Inače, ove godine ukupno na naplatu stiže manji iznos javnog duga nego prošle godine, s tim da je prema plan državnog proračuna planirani deficit nešto veći od predviđenog za 2022.