Nagori dio krize je završen. Izjavio je to predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi u razgovoru za njemački Bild. Glavni europski guverner pritom je priznao da rizici u eurozoni još postoje, ali da se situacija stabilizirala.

‘Bolji smo od SAD-a’
“Važni indikatori poput inflacije, tekućeg računa platne bilance i prije svega proračunski deficiti, bolji su nego, primjerice u SAD-u. Povjerenje investitora se vraća pa središnja banka već tjednima nije morala kupovati državne obveznice kako bi pomogla”, rekao je Draghi njemačkom listu. Napomenuvši kako je ECB učinio mnogo proslijedivši europskim bankama više od bilijun eura čime su one pokrile svoje potrebe za svježim kapitalom, sugerirao je da je središnjoj banci sada glavni zadatak pratiti kretanje inflacije. Dođe li do pogoršanja, najavio je, ECB je spreman odmah reagirati. Što se same krize tiče Draghi je prebacio lopticu europskim vladama poručivši im da su sada one te koje moraju osigurati eurozonu od daljnjih kriznih udara. No bitno drukčiju ocjenu stanja u eurozoni dao je Draghijev američki kolega Ben Bernanke. U obračanju kongresu čelni čovjek Feda je rekao:

Upozorenje u Kongresu
“Europa mora dodatno ojačati svoje banke. Tamošnja financijska i gospodarska situacija i dalje ostaje teška unatoč smanjenim stresovima. Poptuno rješavanje krize neće biti moguće bez daljnjeg osnaživanja europskog bankarskog sustava.” Bernanke je istodobno iskoristio priliku i pohvalio američke banke tvrdnjom da su sposobne nositi se sa šokovima u Europi čak i u slučaju da se europska kriza znatno pogorša. “Eksplozija krize u Europi sigurno bi skupo stajala američko gospodarstvo, ali Amerika je sada definitivno u puno boljem stanju i lakše bi odgovorila takvim izazovima nego li je to mogla prije nekoliko godina”, izjavio je čelnik Saveznih rezervi pred američkim kongresmenima. No dok su se dvojica guvernera “nabacivali” oprečnim stavovima i preporukama, iz eurozone su stigle nove, vrlo loše vijesti. Financial Times prvi je jučer objavio da je indeks menadžera nabava (PMI) u privatnom sektoru eurozone oštro pao, znatno više od očekivanoga, a to itekako baca sjenu na mogući oporavak u koji nas uvjerava i glavni europski guverner.

Sjena sumnje
Markitov PMI smanjen je, piše FT, na 48,7 bodova nakon što je prošloga mjeseca iznosio 49,3 boda pa se i u ožujku kretao ispod granice od 50 bodova čije više vrijednosti sugeriraju rast, a niže pad gospodarstva. Treba reći da se svaka objava novih gospodarskih indikatora pozorno prati, budući da je posljednje tromjesečje 2011. godine bruto domaći proizvod u eurozoni pao 0,3 posto, pa bi negativan predznak stope rasta gospodarstva u prva tri ovogodišnja mjeseca značio i službeni ulazak u takozvanu tehničku recesiju.