U prvim danima nove godine sve oči uprte su u Europsku središnju banku i njezinu sve težu borbu s s klizećim cijenama.

Dok u vrhu Europe traje žestoka rasprava treba li upumpavati još novca ili će to tek izazvati lavinu problema, čelnik ECB-a Mario Draghi prošlog tjedna istaknuo je da se rizik od deflacije, odnosno pada opće razine cijena u eurozoni, ne može isključiti.

Pripreme u tijeku
"Rizik da nećemo ispuniti mandat koji imamo, a to je onaj za održavanje stabilnosti cijena, danas je veći nego što je to bilo prije šest mjeseci", rekao je Draghi za njemački list Handelsblatt, a prenosi Bloomberg. "Provodimo tehničke pripreme da promijenimo veličinu, brzinu i sastav naših mjera početkom 2015. godine, pokaže li se potrebnim reagirati na predugačak period niske inflacije. Oko toga u Vijeću ECB-a postoji jednoglasnost", istaknuo je prvi čovjek banke. Premda se donositelji odluka načelno slažu, debata treba li nova financijska injekcija u ovom trenutku stvorila je dubok jaz unutar Vijeća guvernera u kojem danas sjedi 25 dužnosnika nakon što Litva ušla u eurozonu s prvim siječnjem ove godine. Jedni upozoravaju da usporavanjem inflacije Europi prijeti deflatorna spirala, dok oponenti traže još vremena da učinci ranije poduzetih mjera stignu dati  rezultata. 

Rekordno niski prinosi
Mario Draghi napomenuo je da je deflacija "rizik koji se ne može u potpunosti isključiti, ali je ograničen" te da "moramo reagirati suočeni s takvim rizikom". Na pitanje koliko će ECB trebati uložiti u državne obveznice, Draghi nije dao definitivan odgovor rekavši da je "teško reći". Vijeće guvernera ECB-a sastaje se 22. siječnja. Na intervju čelnika ECB-a tržišta su reagirala padom prinosa talijanskih i španjolskih obveznica na rekordno niske razine od lipnja 2010. očito očekujući novu dozu likvidnosti, dok je vrijednost europske valute pala 0,5 posto prema američkom dolaru.