Austrijska Erste grupa prva je europska institucija prisutna na domaćem tržištu koja je objavila kako je prema ugroženim islandskim bankama izložena oko 300 milijuna eura. Riječ je o ukupnom dugu podijeljenom između najvećih islandskih banaka, a kako postupak namire još nije pokrenut, stope povrata tek trebaju biti utvrđene, priopćeno je u petak.

U Raiffeisen Zentralbanku (RZB), matične banke Raiffeisen Internationala, također su potvrdili svoju izloženost prema islandskoj krizi, no nije rečeno o kojem je iznosu riječ. Najveće domaće banke, prije svega PBZ, Hrvatska poštanska banka i Hypo Alpe-Adria bank poručuju da njima ne prijeti islandska, kao ni kriza banaka u Velikoj Britaniji. Unatoč izloženosti RZB-a, u Raiffeisen banci poručuju da domaća banka kao ni ostale banke u Raiffeisen International grupi (15 banaka u srednjoj i istočnoj Europi) nemaju nikakvu izloženost prema financijskim institucijama u Islandu i Velikoj Britaniji. Zagrebačka, Societe Generale Splitska banka te OTP banka do zaključenja broja nisu dale odgovor. “PBZ nije izložen prema Islandu i Velikoj Britaniji, a Intesa Sanpaolo ima obvezu i redovno u pisanoj formi objavljuje sve cjenovno osjetljive informacije, a na njihovim mrežnim stranicama objavljena je izloženost samo prema (američkom op. a.) Lehman Brothersu”, kaže voditelj odnosa s javnošću PBZ-a Dražen Dumančić. U Hypo banci također tvrde kako nisu izloženi prema islanud i Velikoj britaniji. Od izbijanja američke krize prošloga ljeta iz europskih banaka opetovano su stizale samouvjerene izjave o sigurnim portfeljima. Kad su Francuska i Nizozemska država morale uskočiti i spasiti od propasti Fortis i Dexiju, stručnjaci su ostali zgranuti, a kriza se konačno preselila u europsko dvorište i otada se samo zbrajaju milijarde koje se ulažu u spas posrnulih institucija. Paranoja je u međuvremenu toliko eskalirala da stotine milijardi eura nove likvidnosti koje je Europska centralna banka (ECB) emitirala u financijski sustav nisu vratile povjerenje institucija jedne u druge pa umjesto da ih plasiraju na međubankarskom tržištu, zajmove vraćaju središnjoj banci uz gubitak. Islandska vlada pod svoju je kontrolu prošlog tjedna preuzela tri najveće kreditne institucije Kaupthing, Landesbanki i Glitnir. Trgovina na burzama u potpunosti je prekinuta najmanje do početka idućeg tjedna. Finska je također objavila izloženost islandskoj krizi od 210 milijuna eura, no bez procjena koliko bi gubici mogli iznositi, a britanski premijer Gordon Brown krenuo je u diplomatsku ofenzivu kako bi britanske štediše dobile novac deponiran u islandskim bankama. Suočen s bankrotom nakon neuspjelih pregovora sa zapadnim kreditorima (država je odbila pomoć MMF-a iako je imao na to pravo) Island se za pomoć okrenuo Rusiji s kojom bi trebao dogovoriti zajam od četiri milijarde eura.