Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Domaće banke stabilne

Autor: Ana Blašković
15. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

S&P Kreditna agencija zadržala je procjenu stabilnosti hrvatskog bankarskog sustava na prijašnjoj razini

Stabilnost hrvatskih banaka i cjelokupnog bankarskog sustava ostaje nepromijenjena, stoji u najnovijoj analizi rejting agencije Standard & Poor’s (S&P) nakon provedene revizije rejtinga za sve zemlje jugoistočne Europe.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Takozvani BICRA rejting (Banking Industry Country Risk Assessment) za Hrvatsku i dalje je BBB/negativan/A-3 za stranu valutu, odnosno BBB+/negativan/A-2, čime Hrvatska ostaje u grupi 6, dok je Bugarska napravila pozitivan skok iz grupe 7 u grupu 6. Inače, BICRA-om su procijenjene prednosti i mane bankarskih sustava pojedinih zemalja koji su potom u usporedbi s drugim zemljama poredani na ljestvici od grupe jedan (najstabilniji bankarski sustav) do grupe deset (najslabiji sustavi). Revizija S&P-a i dalje ostaje pri zaključku da domaći bankarski sektor, kao bugarski i rumunjski, profitira od činjenice da su u većinskom vlasništvu zapadnoeuropskih banaka. Prednosti takve vlasničke strukture su bliska integracija s matičnim institucijama s kojima dijele “know-how”, bolje upravljanje rizikom, jača infrastrukturu, a podružnice nude mnoštvo diverzificiranih proizvoda, dok su regulativa i nadzor ocijenjeni adekvatnim. Unatoč prednostima S&P-ovi analitičari ponavljaju neslužbena upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda da bi banke-majke, zahvaljujući sve gorim tržišnim uvjetima, mogle biti “neodlučne u povećavanju svoje izloženosti prekograničnom financiranju ili osiguravanju dodatnoga kapitala svojim podružnicama”, uz napomenu da je manja dostupnost kapitala već rezultirala snažnim usporavanjem rasta. Zbog toga smatraju da su bankovni sustavi zemlja regije, uključujući i Hrvatsku, relativno stabilni zahvaljujući dobroj potpori lokalnih država. Jasno upozoravaju da je ta potpora ograničena što implicira da bi proračuni država teško zamijenili izostanak potpore matičnih banaka pa kreditni rejtinzi tih država posljedično ovise o dostupnosti inozemnoj likvidnosti, prudencijalnoj regulaciji i aktivnom nadzoru.

Stabilnost hrvatskih banaka i cjelokupnog bankarskog sustava ostaje nepromijenjena, stoji u najnovijoj analizi rejting agencije Standard & Poor’s (S&P) nakon provedene revizije rejtinga za sve zemlje jugoistočne Europe.

Takozvani BICRA rejting (Banking Industry Country Risk Assessment) za Hrvatsku i dalje je BBB/negativan/A-3 za stranu valutu, odnosno BBB+/negativan/A-2, čime Hrvatska ostaje u grupi 6, dok je Bugarska napravila pozitivan skok iz grupe 7 u grupu 6. Inače, BICRA-om su procijenjene prednosti i mane bankarskih sustava pojedinih zemalja koji su potom u usporedbi s drugim zemljama poredani na ljestvici od grupe jedan (najstabilniji bankarski sustav) do grupe deset (najslabiji sustavi). Revizija S&P-a i dalje ostaje pri zaključku da domaći bankarski sektor, kao bugarski i rumunjski, profitira od činjenice da su u većinskom vlasništvu zapadnoeuropskih banaka. Prednosti takve vlasničke strukture su bliska integracija s matičnim institucijama s kojima dijele “know-how”, bolje upravljanje rizikom, jača infrastrukturu, a podružnice nude mnoštvo diverzificiranih proizvoda, dok su regulativa i nadzor ocijenjeni adekvatnim. Unatoč prednostima S&P-ovi analitičari ponavljaju neslužbena upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda da bi banke-majke, zahvaljujući sve gorim tržišnim uvjetima, mogle biti “neodlučne u povećavanju svoje izloženosti prekograničnom financiranju ili osiguravanju dodatnoga kapitala svojim podružnicama”, uz napomenu da je manja dostupnost kapitala već rezultirala snažnim usporavanjem rasta. Zbog toga smatraju da su bankovni sustavi zemlja regije, uključujući i Hrvatsku, relativno stabilni zahvaljujući dobroj potpori lokalnih država. Jasno upozoravaju da je ta potpora ograničena što implicira da bi proračuni država teško zamijenili izostanak potpore matičnih banaka pa kreditni rejtinzi tih država posljedično ovise o dostupnosti inozemnoj likvidnosti, prudencijalnoj regulaciji i aktivnom nadzoru.

Autor: Ana Blašković
15. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close