Nakon vala oduševljenja na europskim burzama koje je u četvrtak pokrenula izjava guvernera Europske središnje banke (ECB) da će učiniti sve da zaštiti monetarnu uniju, situacija se primirila. Ama baš svi sada čekaju 2. kolovoza i sastanak ECB-a pitajući se hoće li Mario Draghi ispuniti obećanje i napokon poduzeti nekonvencionalne mjere za zaštitu eurozone od daljnjega kriznog potopa.

A potez o kojem se najviše nagađa je ponovno pokretanje programa kupnje državnih obveznica, inače najspornijeg manevra koji je ECB inicirao u krizi i oko kojeg se neprestano lome koplja iako je u mirovanju već neko vrijeme. Otpor takvu alatu za snižavanje troškova zaduživanja problematičnih članica eurozone ECB od prvoga dana nalazi u “vlastitu dvorištu”, konkretno njemačkom Bundesbanku. Iz te su institucije protiv kupnje obveznica opet ustali čim ju je Draghi natuknuo. “Nismo promijenili stav, uvjereni smo da kupnja državnih obveznica nije pravi put k suzbijanju krize”, poručili su Draghijeve njemačke kolege. On se tako našao u pat-poziciji. No sam se “gurnuo” u nju. Ne ispuni li obećanje i ne krene li u akciju, tržišta će ga kazniti. A ako pak inzistira upravo na kupnji obveznica, izazvat će buru u vlastitim redovima. “Osuđen je što god da učini. No sam je kriv, očekivanja su golema”, komentirao je za Bloomberg Carsten Brzeski, ekonomist ING grupe. Nezavidna situacija prvoga europskog guvernera možda je minoran problem jer čini se da će njegova tek signalizirana akcija možda stići prekasno. Španjolska je već počela pripremati zahtjev za europskom pomoći. To je Reutersovim novinarima dojavio jedan europski dužnosnik inzistirajući na anonimnosti zbog delikatnosti teme. Kaže da je prilikom berlinskog sastanaka s njemačkim kolegom Wolfgangom Shäubleom španjolski ministar financija Luis de Guindos spomenuo potrebu za punim “bailout” programom teškim 300 milijardi eura. I to povrh već odobrenih 100 milijardi za dokapitalizaciju bankarskog sektora u toj zemlji.