Briselski sastanak na vrhu bio je tek djelomično uspješan. Okupljanje europskih čelnika ovoga je puta bilo posvećeno problematici uspostavljanja bankarske unije čije je detalje trebalo usuglasiti, no na kraju je sporazum postignut tek o uvođenju zajedničkog nadzora banaka unutar eurozone.

Europska središnja banka (ECB) u toj će "operaciji" imati glavnu ulogu, bit će krovni nadzornik svih kreditora, a dogovoren je i okvirni plan za potrebne predradnje. Naime, do kraja godine trebao bi biti postavljen pravni okvir koji bi ECB-u omogućio punu kontrolu nad europskim kreditorima, a sam nadzor trebao bi u praksi početi iduće godine. I to je zapravo sve što je u Bruxellesu definirano. Na jedno od ključnih pitanja za spašavanje europskoga bankarskog sektora – hoće li se i kako banke rekapitalizirati novcem iz kriznog fonda, Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) – summit nije dao odgovor.

Jedan od razloga je i stav njemačke kancelarke Angele Merkel da se s financiranjem iz ESM-a ne može krenuti dok zajednički nadzor ne bude uhodan. Tako je ona djelomično ublažila poraz koji je de facto doživjela na summitu, jer je, barem kada je u pitanju žurno uvođenje supervizije, pobijedila njoj suprotna struja predvođena francuskim predsjednikom Françoisom Hollandeom koji zagovara hitno provođenje koteza koji vode punoj bankarskoj uniji.

Pohvalili Grčku

'Napredovali su'

A. Samaras može biti zadovoljan prvim summitom EU na kojem je sudjelovao kao premijer Grčke. U zajedničkoj izjavi europskih lidera njegova je vlada pohvaljena zbog odlučnosti u provođenju mjera na koje je pristala dobivši financijsku pomoć. "U želji da se program vrati na pravi put napravljen je napredak", stoji u priopćenju.