Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Dobit HNB-a razljutila banke

Autor: Ana Blašković
15. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Ostvarivši 3,39 milijardi kuna neto dobiti u 2008. Hrvatska narodna banka zaradila je gotovo 2,5 puta više od najveće Zagrebačke banke

Kratko priopćenje s prošlotjedne sjednice Savjeta HNB-a u kojem je stajalo da je središnja banka u državni proračun doznačila 1,34 milijarde kuna od ukupno ostvarenih 3,39 milijardi kuna dobiti iznenadilo je domaće bankare. “Nevjerojatno je da središnja banka ostvari profit kao najjača komercijalna banka na tržištu koja ima najveću depozitnu bazu i kreditni portfelj”, kazao nam je visokopozicionirani menadžer jedne od većih banaka pod uvjetom da ostane anoniman te u (polu)šali dodao da je HNB “na grbači poslovnih banaka postao visokoprofitabilno poduzeće“.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Emisijski gubitak
No, iz krugova bliskih monetarnoj vlasti može se čuti dijametralno suprotan stav. “Takvi rezultati središnjih banaka u svijetu su posve normalni”, neslužbeno doznajemo. “Rashodi HNB-a ranijih su godina premašivali prihode čime se stvarao emisijski gubitak pa je HNB na temelju toga naučio lekciju“, kaže naš sugovornik. Većina prihoda koje ostvaruje HNB su prihodi od ulaganja međunarodnih (deviznih) pričuva koje su krajem prošle godine iznosile 9,1 milijardu kuna. No, s obzirom da se devizne pozicije knjiže u kunama, HNB-u viši tečaj na kraju godine znači veću vrijednost pričuva, a poslovnim bankama pozicija. “Zbog visoke euroizacije sustava monetarno sidro je tečaj pa se devizne rezerve moraju održavati visokim, a HNB nema mogućnost da poput većine centralnih banaka emitira novac “ex nihilo“ i zarađuje na referentnoj kamatnoj stopi“, zaključuje.

Kratko priopćenje s prošlotjedne sjednice Savjeta HNB-a u kojem je stajalo da je središnja banka u državni proračun doznačila 1,34 milijarde kuna od ukupno ostvarenih 3,39 milijardi kuna dobiti iznenadilo je domaće bankare. “Nevjerojatno je da središnja banka ostvari profit kao najjača komercijalna banka na tržištu koja ima najveću depozitnu bazu i kreditni portfelj”, kazao nam je visokopozicionirani menadžer jedne od većih banaka pod uvjetom da ostane anoniman te u (polu)šali dodao da je HNB “na grbači poslovnih banaka postao visokoprofitabilno poduzeće“.

Emisijski gubitak
No, iz krugova bliskih monetarnoj vlasti može se čuti dijametralno suprotan stav. “Takvi rezultati središnjih banaka u svijetu su posve normalni”, neslužbeno doznajemo. “Rashodi HNB-a ranijih su godina premašivali prihode čime se stvarao emisijski gubitak pa je HNB na temelju toga naučio lekciju“, kaže naš sugovornik. Većina prihoda koje ostvaruje HNB su prihodi od ulaganja međunarodnih (deviznih) pričuva koje su krajem prošle godine iznosile 9,1 milijardu kuna. No, s obzirom da se devizne pozicije knjiže u kunama, HNB-u viši tečaj na kraju godine znači veću vrijednost pričuva, a poslovnim bankama pozicija. “Zbog visoke euroizacije sustava monetarno sidro je tečaj pa se devizne rezerve moraju održavati visokim, a HNB nema mogućnost da poput većine centralnih banaka emitira novac “ex nihilo“ i zarađuje na referentnoj kamatnoj stopi“, zaključuje.

Rekordni rezulati
Unatoč krizi koja je poharala strane banke, domaće se na rezultate ne mogu požaliti. Zagrebačka banka, s udjelom od 23,7 posto u ukupnoj aktivi bankarskog sektora, prošlu je godinu završila s 1,39 milijardi kuna dobiti, za četvrtinu više nego 2007. Privredna banka Zagreb pak, bilježi neto dobit od 1,1 milijardu kuna, što je poboljšanje rezultata za 18 posto u odnosu na godinu ranije. I čelnici treće na ljestvici najvećih Erste Banke, ne mogu biti nesretni uz skok dobiti veći od 30 posto Erste banka je 2008. zaključila sa 788 milijuna kuna neto dobiti. Rezultati ostalih banaka očekuju se.

povijest

Milijarda u dvije godine
HNB dobit ostvaruje tek posljednjih godina. U 2007. dobit je iznosila 1,2 milijarde kuna, 2006. 270,2 milijuna, 2005. 261,7 milijun, a 2004. 56,5 milijuna kuna. Gubitak prije toga dosegnuo je gotovo milijardu kuna: 2003. i 2002. iznosio je 342,5 milijuna, odnosno 597,3 milijuna kuna.

Autor: Ana Blašković
15. ožujak 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

Vidi vidi, može se fisk i na stranim bankama puniti?
I ja bih državu radije u 50% vlasničkom udjelu domaćih i stranih bankarskih grupacija već ovako…

“kazao nam je visokopozicionirani menadžer jedne od većih banaka pod uvjetom da ostane anoniman te u (polu)šali dodao da je HNB “na grbači poslovnih banaka postao visokoprofitabilno poduzeće“. ”

iz tog se vidi da taj “menadzer” uopce ne vodi racuna o drzavi u kojoj zaradjuje kruh! ako te poslovne banke zaradjuju otimajuci gradjanima Lijepe nase, zasto onda HNB nebi barem dio tog novca vratio?!

Kod nas je doista sve obrnuto u odnosu na ekonomije zemalja liberalnih demokracija Zapada, pa i super profitabilne banke u ekonomiji koja se raspada i nazaduje. Dok je Ericsson Nikola Tesla ponosan na dobit od cca 200 milijuna kuna ili Končar na 100 (o Poravki ili Industrogradnji da i ne govorimo!), dobiti banaka su između pet i deset puta više.

Nikakvo čudo, onda, da dok u svijetu država (ministarstvo financija) spašava posrnule velike banke, kod nas goleme super profitabilne banke u stranom vlasništvu spašavaju državu svojim kreditima.

Uz ovako visokoprofitabilne banke stvarno nam ne trebaju niti proizvodnja niti turizam. Šteta da taj naš sistem još nisu počele kopirati niti SAD niti Njemačka. Zamislite koliko bi lakše, na primjer, poslali u stečaj svoje proizvođače automobila – SAD GM i Chrysler, a Njemačka Opel.

Pravo je čudo da države liberalnih industrijskih demokracija Zapada još uvijek nisu otkrile da je bit u bankama, a ne u industriji i da im proizvodnja uopće ne treba! A kada to jednom ipak otkriju, izlazak iz sadašnje financijsko-ekonomske krize biti će prava sitnica.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close