Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Dobit domaćih banaka lani srezana čak 36 posto na 3,4 milijarde kuna

Autor: Ana Blašković; Jadranka Dozan
01. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Pad neto dobiti banaka za više od trećinu rezultat je problema s kojima su se domaće banke borile lani, a najveći među njima je bio strah od nevraćanja kredita

Mjesec dana nakon što je završila, konačno se može podvući crta ispod za banke najturbulentnije godine u proteklom desetljeću. Nakon višegodišnje kreditne ekspanzije koju je u stopu pratila i ona profitna, kriza je i te kako pogodila domaće banke i pokazala na neraskidivu vezu realnog i financijskog sektora. Trideset i dvije banke zajedno su ostvarile 3,4 milijarde kuna neto dobiti. Cijena krize za banke – pad dobiti od 36 posto. Usprkos krizi, Uprave i vlasnici mogu biti zadovoljni s poslovanjem u 2009. Neto prihod prije rezervacija za gubitke porastao je 11,3 posto pa se, gledano kumulativno, u banke slilo više od 7,7 milijardi kuna prihoda.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rat kamatama
Na konto klauzule o promjenjivoj kamatnoj stopi u ugovorima, banke su povećane tržišne rizike u uvjetima krize prebacile na komitente povišenjem kamatnih stopa na kredite. Rezultat je odmah uslijedio; na ime kamata banke su naplatile 22,8 milijardi kuna, odnosno 4,7 posto više nego u 2008. Iako su kamatni prihodi porasli, jednaku su tendenciju imali i kamatni troškovi, ali dvostruko bržim tempom. Nakon najžešćeg udara krize u jesen 2008. u kojem su nestale neke od najvećih i najjačih svjetskih banaka poput američkog Lehman Brothersa, međunarodna tržišta kapitala praktički su presušila, a kreditne institucije bile prisiljene poslovanje financirati gotovo isključivo od štednje. Iako je, u ‘normalnim‘ okolnostima, licitiranje kamatama na štednju direktna sumnja u zdravlje banke, početkom 2009. banke dale u svojevrstan rat kamatnim stopama na štednju kako bi privukle ograničenu domaću štednju.

Mjesec dana nakon što je završila, konačno se može podvući crta ispod za banke najturbulentnije godine u proteklom desetljeću. Nakon višegodišnje kreditne ekspanzije koju je u stopu pratila i ona profitna, kriza je i te kako pogodila domaće banke i pokazala na neraskidivu vezu realnog i financijskog sektora. Trideset i dvije banke zajedno su ostvarile 3,4 milijarde kuna neto dobiti. Cijena krize za banke – pad dobiti od 36 posto. Usprkos krizi, Uprave i vlasnici mogu biti zadovoljni s poslovanjem u 2009. Neto prihod prije rezervacija za gubitke porastao je 11,3 posto pa se, gledano kumulativno, u banke slilo više od 7,7 milijardi kuna prihoda.

Rat kamatama
Na konto klauzule o promjenjivoj kamatnoj stopi u ugovorima, banke su povećane tržišne rizike u uvjetima krize prebacile na komitente povišenjem kamatnih stopa na kredite. Rezultat je odmah uslijedio; na ime kamata banke su naplatile 22,8 milijardi kuna, odnosno 4,7 posto više nego u 2008. Iako su kamatni prihodi porasli, jednaku su tendenciju imali i kamatni troškovi, ali dvostruko bržim tempom. Nakon najžešćeg udara krize u jesen 2008. u kojem su nestale neke od najvećih i najjačih svjetskih banaka poput američkog Lehman Brothersa, međunarodna tržišta kapitala praktički su presušila, a kreditne institucije bile prisiljene poslovanje financirati gotovo isključivo od štednje. Iako je, u ‘normalnim‘ okolnostima, licitiranje kamatama na štednju direktna sumnja u zdravlje banke, početkom 2009. banke dale u svojevrstan rat kamatnim stopama na štednju kako bi privukle ograničenu domaću štednju.




Cijena strategije
Takva je strategija imala svoju cijenu. U samo godinu dan štedišama je isplaćeno gotovo milijardu i pol kuna kamata više, a kamatni troškovi porasli su za 11 posto na 13,2 milijarde kuna. Zahvaljujući rastu troškova, neto kamatni prihod bankarskog sektora (razlika između kamata naplaćenih na kredite i kamata isplaćenih na depozite) smanjio se 4,2 posto na 9,5 milijardi kuna. Najbitniji faktor poslovanja banaka u 2009. i razlog zašto su se banke suočile sa smanjenom neto dobiti bio je trošak rezervacija za loše kredite. Rezervirana sredstva (koja se izdvajaju na teret dobiti i za direktnu posljedicu imaju njeno smanjenje) ukupno su dosegnula 3,4 milijarde kuna, što je iznos praktički jednak ostvarenoj neto dobiti. Usporedbe radi, troškovi rezerviranja na kraju prosinca 2008. iznosili su 1,03 milijardi kuna, gotovo 70 posto manje nego prošle godine. Rezervacije upućuju na nekoliko bitnih stavki za banke i bankarsku praksu u budućnosti, upozoravaju analitičari. Prvenstveno, rezervacije su pokazatelj da su banke neodvojive od realnog sektora; poteškoće poput nelikvidnosti s kojima su suočene tvrtke, odnosno smanjenje plaća koji je pogodio veći dio sektora stanovništva s pomakom od nekoliko mjeseci neizbježno se prelio na banke.

Rast kredita
No, ne treba zaboraviti da su loši krediti danas većim dijelom posljedica i politike upravljanja rizicima banaka u vrijeme kreditne euforije i ‘bildanja‘ aktive i tržišnog udjela, a s tim posljedicama uprave banaka nosit će se još dugo vremena. Usprkos strahu od nemogućnosti vraćanja kredita nastalom kao posljedica loših trendova u realnoj ekonomiji banke su lani povećale kreditni portfelj za oko šest milijardi kuna, na ukupno 252,5 milijarde. To je povećanje u najvećoj mjeri posljedica pojačanog kreditiranja države. Naime, krediti državi (u prvom redu središnjoj državi i državnim fondovima) u recesijskoj godini povećani su za punih 10 milijardi kuna što je povećanje za 47 posto (sa 21,5 na 31,5 milijardi kuna). U isto vrijeme poljuljana potrošnja, razina raspoloživog dohotka i percepcija blagostanja utjecali su na pad kreditne zaduženosti građana, i to za 4,8 milijardi kuna, na nepunih 118 milijardi. Portfelj najdugoročnijih, stambenih kredita narastao je skromnih pola milijarde kuna, na 52,5 milijarde. Krediti poduzećima porasli su za oko 800 milijuna kuna, na 94,9 milijardi. Na kraju 2009. u odnosu na kraj 2008. kuna je prema euru ojačala samo 0,3 posto, no na ukupni kreditni portfelj to daje efekt (smanjenja) od oko 600 milijuna kuna.Inače, na Zagrebačku burzu polako su počeli pritjecati i financijski izvještaji pojedinih banaka. Aktivom najveća, Zagrebačka banka koja drži četvrtinu bankovnog tržišta, prema nerevidiranim podacima ostvarila je 1,21 milijardu kuna neto dobiti. Brojke pokazuju da je u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine neto dobit manja za gotovo 180 milijuna kuna odnosno 12,8 posto. Dobit prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke veća je 6,8 posto i iznosi 2,07 milijarde kuna, ističe se iz Zagrebačke banke, dok sama rezerviranja na razini grupe iznose 644 milijuna kuna. Ukupan prihod na razini grupe pak, bio je 5,01 milijardu kuna i na razini je s onim ostvarenim prošle godine.

Manja dobit ESB-a
Neto krediti klijentima u Zagrbačkoj banci su dosegnuli 68,6 milijardi kuna ili 2,3 milijarde kuna više. Rast kredita od 3,4 milijarde kuna odnosi se na tvrtke i državu, što potvrđuje tredn koji je prevladavao u cijelom bankarskom sektoru, dok su zajmovi sektoru stanovništva smanjeni u odnosu na kraj prethodne godine. Komitenti su pak u Zabu deponirali 64,1 milijardu kuna ili 1,3 milijarde kuna više nego krajem 2008 godine. Treća domaća banka po veličini aktive, riječka Erste & Steiermärkische banka, proteklu je godinu završila s neto dobiti od 607 milijuna kuna, odnosno gotovo četvrtinu manje nego prethodne godine. Unatoč krizi, aktiva Erste banke porasla je za 7,4 posto dosegnuvši iznos od 48,9 milijardi kuna čime banka premašila tržišni udjel od 12 posto. Za razliku od ranijih godina, i Erste banka opreznije je odobravala kredite. Ukupni krediti dosegnuli su 31,7 milijardi kuna (+7,5%) dok su depoziti iznosili 30,7 milijardi kuna (+7%). Ukupni krediti klijentima zadnjeg dana 2009. godine iznosili su 31,7 milijardi kuna i veći su za 7,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok su ukupni depoziti klijenata, ne računajući depozite banaka, iznosili 30,7 milijardi kuna ili 7 posto više. Financijski rezultati ostalih banaka očekuju se ovih dana, a oni će vjerojatno potvrditi trendove cijele industrije.

Izdvojeno

Sve manje auto kredita
Iznos kredita koji su banke odobrile građanima lani je smanjen za gotovo pet milijardi kuna, na nepunih 118 milijardi. Najizraženiji pad, za gotovo dvije milijarde kuna ili 20 posto bilježi se kod dugovanja građana po auto-kreditima (sa 9,5 na 7,6 milijardi), dok je u apsolutnom iznosu pad zaduženosti najveći u kategoriji potrošačkih odnosno nenamjenskih/gotovinskih kredita koji su okopnili za 2,9 milijardi na ‘okruglih’ 50 milijardi kuna krajem prošle godine.




Autor: Ana Blašković; Jadranka Dozan
01. veljača 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close