Podvuče li se crta krajem rujna, banke su zbog Agrokora ugrubo ostale bez polovice svog profita.

Dobit prije poreza krajem trećeg kvartala pala je na 2,62 milijarde kuna, 47 posto manje nego prije godinu dana kad je bankarski sektor u istom razdoblju utržio gotovo pet milijardi kuna. Podizanje rezervacija na teret dobiti za plasmane samom koncernu, kao i tvrtkama povezanim s njim, vidljivo je na rezultatima već od prvog kvartala, a značajnije u posljednja dva nakon što je konzervativniji pristup zatražio regulator.

Premda je primjetan pad dobiti vidljiv kod svih velikih kreditora, gubitke dioničarima iskazale su tri banke. Minusom od 76,5 milijuna kuna predvodi Splitska koja je u postupku ulaska pod kišobran OTP-a. S 30,5 milijuna kuna slijedi domaća grana ruskog Sberbanka koji je zbog 'lex Agrokora' podigao međunarodnu tužbu. Najmanji gubitak (109.000 kuna) ima Hrvatska poštanska banka koja u komentaru rezultata ističe da je u posljednjem kvartalu gotovo "anuliran" polugodišnji gubitak zbog Agrokora.

Izloženost koncernu gubitkom je platilo 13 banaka, dok je lanjskog rujna negativno poslovalo njih šest, i to uglavnom malih koji zbog veličine i inače teško drže glavu iznad vode, posebno dugogodišnjem periodu rekordno niskih kamata. Neokrznuti nisu prošli ni veliki igrači; Zagrebačkoj banci dobit je potonula na 601 milijuna kuna, oko 800 milijuna manje nego u rujnu 2016., PBZ-u je niža za 340 milijuna, Ersteu za 80-ak na 700 milijuna kuna.

Addiko banka prepolovila je bruto dobit na 123 milijuna, slično kao i austrijski Raiffeisen (340 milijuna kuna), dok su na 55 milijuna kuna manje nego lani (90-ak mil.) mogli računati vlasnici OTP-a.  Budući da su rezervacije u prvom redu odluka banke koja ovisi o nizu faktora i procjena, što je u rezultatima vidljivo kroz raspodjele tereta po kvartalima, za očekivati je slična kretanja do kraja godine. No, možda će od tog efekta, koji se dosad pokazalo snažan, ali ne i razoran, biti indikativnije vidjeti onaj na operativni rezultat.

Uz (loše) kredite, značajni prihodi po 7,3 milijardi kuna mjenica u opticaju kojim se koncern kreditirao mogle bi dobrim dijelom izostati. To bi, kažu upućeni, mogao biti tek uvod u iduću godinu u kojoj će neki ostati bez kolača cestarskih tvrtki koje država upravo refinancira uz bitno nižu cijenu.