Domaće banke zaradile su 3,4 milijarde kuna do kraja listopada, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Usporedi li se dobit s istim razdobljem prošle godine, banke su zbog usporavanja gospodarstva i problema realnog sektora u 2009. iskusile 21-postotni pad dobiti. Aktiva 32 banke, koliko ih posluje u Hrvatskoj, dosegnula je pak krajem listopada 369,9 milijardi kuna uz blagi rast od gotovo 2 posto. Statistika pokazuje da kreditna aktivnost gotovo stagnira. Ukupan iznos odobrenih zajmova je dosegnuo 250,5 milijardi kuna, što je 4,3 posto više nego godinu dana prije. No glavnina porasta dolazi iz gotovo udvostručenoga kreditiranja države, dok je kreditiranje poduzeća i stanovništva uglavnom bez većih promjena. Krediti središnjoj državi, državnim fondovima i lokalnim samoupravama naglo su porasli u posljednjih godinu dana na sadašnjih 32,8 milijardi kuna. Krajem desetog mjeseca prošle godine oni su iznosili 19,6 milijardi kuna, odnosno bili su čak 67 posto niži. Godinu prije toga iznosili su 14,1 milijardu kuna.

Srezani autokrediti
Ukupno kreditiranje stanovništva smanjeno je za 3,6 posto, dok je kreditiranje trgovačkih društava povećano za dva posto u odnosu na kraj listopada 2008. godine. Najviše su među kreditima građanima “stradali” autokrediti i oni po kreditnim karticama. Zajmovi za kupnju automobila smanjeni su za 17,8 posto, na 7,83 milijarde kuna, a oni po karticama za 11,4 posto. Godinu prije autokrediti su bilježili rast od 4,4 posto, a zajmovi po kreditnim karticama rast od čak 17,3 posto. Na takav trend zacijelo su zajednički utjecali smanjena potrošnja građana, ali i stroži uvjeti banaka, oboje izazvani krizom. Jedina kategorija kredita koja bilježi rast su stambeni krediti koji su porasli za 1,4 posto, na 51,6 milijardi kuna. No i to je drastično manje od gotovo 17 posto rasta koliko su bilježili u istom usporednom razdoblju godinu prije.

Više kamate
Koliko je kriza zabrinula banke poznato je iz podataka da su one masovno povećavale kamate za štednju građana kako bi privukle više depozita i time osigurale stabilnost poslovanja. Brojke HNB-a pokazuju da su u tome dobrim dijelom i uspjele. Ukupni depoziti u bankama krajem listopada iznosili su 252,6 milijardi kuna. U odnosu na kraj listopada prošle godine to je rast od 5,4 posto. To je gotovo na tragu 6,2-postotnog rasta depozita zabilježenog godinu dana prije. Struktura pokazuje da su građani raspoloživi novac odlučili staviti na oročenje u bankama. Naime, iznos oročene štednje stanovništva dosegnuo je krajem listopada 107,8 milijardi kuna za razliku od 98,1 milijardu godinu prije. Na kraju listopada 2007. godine u domaćim su bankama građani imali oročeno “tek” 81,6 milijardi kuna. Klasična á vista štednja smanjena je u godinu dana s gotovo 19 na 17,6 milijardi kuna krajem listopada, dok se na žiro i tekućim računima iznos smanjio na 12,6 milijardi nakon što je u listopadu 2008. i 2007. bio gotovo jednak 16 milijardi kuna. No više kamate koje daju stanovništvu kao i stagnacija kreditiranja nagrizli su izdašne profite banaka, a nastavak takvog trenda može se očekivati i u bliskoj budućnosti.