Kada zaživi, digitalni euro trebao bi biti najbliži mogući supstitut za gotovinu, a cilj mu nikako nije praćenje građana i njihove potrošnje, poručio je guverner HNB-a Boris Vujčić s konferencije ‘ Digitalni euro i centralnobankarski digitalni novac’ održane u srijedu.

“Ono što možete napraviti s gotovinom, moći ćete napraviti i s digitalnim eurom. Ideja zbog koje se to čini je da imamo digitalni oblik centralnobankarskog ili javnoga novca”, rekao je.

Građani trebaju znati, poručio je, da jedini oblik centralnobankarskog novca koji direktno imaju u džepu je gotovina, dok ostali oblici elektronskih digitalnih plaćanja u biti predstavljaju privatni novac koji većinom kreiraju komercijalne banke. Kada vam banka da kredit i pojavi vam se novac na računu, to je u biti privatni digitalni novac”, kazao je Vujčić ilustrirajući jedan od motiva da koji stoje iza projekta digitalnog eura.

Plaćanje bez naknade
Digitalni euro bit će u formi aplikacije na mobitelu, sučelja na računalu ili tabletu, ili pak kartice u novčaniku, a među prednostima je koje nosi je siguran, garantiran i besplatan način plaćanja svuda u Europi jer će svatko tko prihvaća bilo koji oblik digitalnog plaćanja, morati prihvaćati i digitalni euro.

Za mnoge koji se teško odriču gotovine, po čemu Hrvatska definitivno nije iznimka, i brane je argumentom privatnosti u odnosu na platne kartice, Vujčić poručuje da će digitalni euro omogućiti veću razinu privatnosti od ostalih oblika. “Eurosustav neće imati mogućnost raspoznavanja tko plaća kome, podaci će biti anonimizirani. I, naravno, u potpunosti će se poštivati GDPR i ostala europska regulativa”, istaknuo je.

Elektronički novčanik
Prednost je da će se digitalni euro moći koristiti i u “offline modu”, što znači i da će primjerice netko moći nekom posuditi novac prislanjanjem svog mobitela na tuđi. “Informacije neće ići preko interneta, što znači da nitko neće znati tko je s kime obavio bilo kakvu transakciju”, rekao je guverner.

Europska središnja banka trenutno provodi drugu fazu razvoja projekta koja bi trebala trajati do kraja 2025. godine, kada bi Upravno vijeće trebalo donijeti odluku o tome hoće li se ići dalje s prvim primjenama u ograničenom području.

Kada dođe do potencijalnog izdanja građani će sa svojeg računa u banci moći napuniti svoj elektronski novčanik s digitalnim eurom, pri čemu će postojati ograničenje iznosa koji se može imati u tom novčaniku, a prema trenutnom prijedlogu to će biti do tri tisuće eura. No, bit će omogućeno da u svakom trenutku novac ulazi na račun i izlazi s njega, ali stanje neće moći biti veće od tri tisuće eura, pojasnio je Vujčić.

Jedan od važnijih motiva koji za projekt digitalnog eura je strateška autonomija. Europa je shvatila da u platnim rješenjima dominantno ovisi o tvrtkama izvan EU-a, što se u novim geopolitičkim okolnostima gleda kroz novu prizmu, između ostalog i u pogledu dostupnosti financiranja i sigurnosti od kibernetičkih napada.