Upravitelji četiriju obveznih mirovinskih fondova u devet mjeseci zabilježili su 41 posto manju dobit prije oporezivanja nego lani. Prema podacima regulatorne agencije, na kraju rujna društva koja upravljaju OMF-ovima zabilježila su 94,6 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja dok je u isto vrijeme lani taj plus iznosio čak 161,1 milijun. Najbolji rezultat imao je Allianz ZB koji upravlja AZ fondom, dobit prije oporezivanja iznosila je 43,6 milijuna kuna. Ovo društvo bilježi najveći pad dobiti u apsolutnim iznosima, ali i najmanji u relativnim – dobit mu je kraju rujna pala je za 24,4 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu, što je korekcija od 35,8 posto.

Pojedinačni rezultati
Najveći pad dobiti u postotcima imao je Erste kojemu se zarada prije oporezivanja gotovo prepolovila. U tri tromjesečja zaradili su 7,8 milijuna kuna, a u isto vrijeme lani 15,4 milijuna. Dobit prije oporezivanja PBZ Croatia osiguranja na kraju rujna bila je gotovo 13 milijuna kuna, dok je lani iznosila gotovo 25 milijuna što je pad od 48 posto. Korekciju dobiti od 43 posto imalo je Raiffeisen mirovinsko društvo. Na kraju rujna to je društvo imalo zaradu prije oporezivanja od 30,2 milijuna kuna, a lani je iznosila 52,7 milijuna.Dobit društava koja upravljaju mirovinskim fondovima pada već neko vrijeme, a glavni razlog je naknada za upravljanje koja se svake godine smanjuje. Hanfa na kraju svake godine propisuje najvišu naknade koju fondovi mogu uplaćivati svojim upraviteljima. Za ovu godinu ona iznosi 0,45 posto od ukupne imovine obveznog mirovinskog fonda.

Slijedom toga, četiri su društva od fondova uzela ukupno 149,5 milijuna kuna naknade. Najviše je u devet mjeseci 2012. naplatio Allianz AB (60,4 milijuna), slijedi RBA sa 44,5 milijuna, PBZ Croatia osiguranje sa 24,8 milijuna te Erste sa 19,7 milijuna kuna. U isto vrijeme prošle godine, četiri su društva naplatila 189,1 milijun kuna. No iako je lani ukupna imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova bila čak 9,24 milijarde kuna manja, naknada je pak bila viša. Iznosila je 0,65 posto od ukupne imovine fonda, stoga je i uplaćena naknada u konačnici bila viša. Ta naknada, koju fondovi svake godine uplaćuju upraviteljima, naviša je bila 2004. godine kada je inosila 1,2 posto. Otada pa do 2007, kada je iznosila 0,95 nije se redovito smanjivala. No od 2007. se prema podacima Hanfe svake godine smanjuje – 2008. bila je 0,85%, godinu poslije 0,80%, dok je 2010. iznosila 0,75%. Ako je suditi prema dosadašnjem kretanju naknade, može se očekivati da će Hanfa uskoro donijeti odluku i smanjiti ju.

Konsolidacija industrije
Situacija nije optimistična ni kod 27 društava koja upravljaju investicijskim fondovima. Hanfini podaci pokazuju kako je ukupna dobit prije oporezivanja na kraju rujna iznosila 60,8 milijuna kuna. To je za četvrtinu manje nego što je to bila krajem rujna prošle godine. Doduše, treba uzeti u obzir i da se fondovska industrija konsolidira i da je ove godine s tržišta nestalo sedam društava, a gotovo svi su bili gubitaši. Najveću dobit i ove godine ima ZB invest, a iznosila je 16,7 milijuna kuna, što je 9,5 posto manje nego lani. Još je samo Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo imalo dobit višu od deset milijuna kuna. Iznosila je 11,8 milijuna i za 30 posto je manja nego lani.

Zbog loših uvjeta na tržištu kapitala, malo je društava imalo rast dobiti. Najbolji rezultat imao je Fima Global invest kojoj se zarada gotovo učetverostručila. Prije svega razlog je to što je to društvo početkom godine počelo upravljati fondom Quaestus nekretnine. No krajem kolovoza taj je fond pokrenuo likvidaciju.Loš rezultat imao je HPB Invest kojemu se prošlogodišnjih milijun kuna dobiti u devet mjeseci, pretvorilo u gubitak od 330.000 kuna.