U regiji Balkana Deutsche telekom godišnje ubere veći prihod nego cijeli telekomunikacijski sektor u Hrvatskoj zajedno. Riječ je o svoti od 15,8 milijardi kuna, odnosno 2,2 milijarde eura. Od tog iznosa približno 10 posto čini neto dobit, odnosno čista zarada. To golemo poslovanje u 2008. godini dodatno će porasti za gotovo tri milijarde kuna, odnosno 408 milijuna eura, i to ne računajući organski rast poslovanja. Spomenuto povećanje Deutsche telekom osigurao je zahvaljujući netom zaključenom i politički vrlo osjetljivom preuzimanju strateških 25 posto udjela u bivšem grčkom monopolistu, telekomu Hellenic Telecommunication Organisation (OTE), s godišnjim prihodom od 1,6 milijardi eura i “poslovnim pipcima” po cijelom jugoistoku Europe.

Najveći igrač
Prema analizi poslovnih operacija, njemački telekomunikacijski div najutjecajniji je i de facto najveći igrač u toj industriji na Balkanu. Cjelokupno poslovanje Deutsche telekoma u 11 zemalja jugoistoka Europe kanalizirano je kroz svega tri tvrtke: hrvatski T-HT, mađarski Magyar Telekom i grčki OTE. Ta trojka, nadalje, putem vlastitih poslovnih mreža djeluje u gotovo svim preostalim balkanskim državama. Iznimka je jedino Slovenija u kojoj DT zasad nema vlastitih operacija. Upravo su stoga i T-HT i Magyar Telekom vrlo aktivno uključeni u planove za preuzimanje većinskog udjela u najvećem telekomu u Sloveniji. Od preostalih zemalja DT nema vodeću tržišnu poziciju jedino u Albaniji i Bugarskoj, gdje ima status glavnog izazivača, dok se očekuje da će je u Srbiji i BiH steći u idućih nekoliko godina kroz privatizacijske procese tamošnjih bivših monopolista. Sada je najvažnija DT-ova regionalna operacija Magyar Telekom, tvrtka koja godišnje okrene 2,69 milijardi eura, odnosno gotovo 2,5 puta više od T-HT-a. DT drži 59,3 posto udjela u najvećem telekomu u Mađarskoj koji osim toga u svom portfelju diljem regije ima niz strateški važnih operacija. Naime, DT preko Magyar Telekoma dominira telekomunikacijskim tržištima u Crnoj Gori i Makedoniji gdje je na oba tržišta preuzeo biše monopoliste. Dodatno, Magyar Telekom posjeduje vodeće alternativne operatore u Bugarskoj i Rumunjskoj, tvrtke Orbitel i Combridge, a izvan Balkana i jednu operaciju u Ukrajini, telekom Novatel.

HT – strateški partner
U Mađarskoj je DT rast svog telekoma dodatno ojačao preuzimanjem IT tvrtki, odnosno sistemskih integratora, kojih u svom portfelju ima čak tri te preuzimanjem jednog kabelskog operatera. Drugo i iznimno važno DT-ovo regionalno blago je T-HT. DT ima 51 posto T-HT-a i sukladno tome dijeli njegovih 1,2 milijarde eura godišnjeg prihoda od čega je dobit oko 10 posto. Inače, T-HT posjeduje poslovnu jedinicu fiksnih telekomunikacija, T-Com, te tvrtke T-Mobile i Iskon Internet. U BiH je pak strateški partner, odnosno gotovo sigurno budući većinski vlasnik HT Mostara, jednog od tri telekoma u toj zemlji. Uz Magyar Telekom i T-HT, DT je prije mjesec dana osigurao vodeću poziciju na Balkanu preuzimanjem 25 posto grčkog OTE-a. Osim što je najveći telekom u Grčkoj, OTE je DT-u osigurao dominaciju u Rumunjskoj jer ima 54 posto bivšeg monopolista, RomTelecoma. Nadalje, DT je tom akvizicijom osigurao liderstvo u privatizaciji Telekoma Srbije čiji je OTE sa 20 posto udjela strateški partner. Preko Telekoma Srbije s jedne strane i T-HT-a s druge DT je osigurao najbolju startnu poziciju za zauzimanje vodećeg položaja i u BiH. Tamo jeTelekom Srbije većinski vlasnik Telekoma RS pa proizlazi da DT glavnu riječ nema još jedino u BH Telecomu, jednom od tri najveća telekoma u BiH. Posebno je pak zanimljivo da je preuzimanjem OTE-a DT dobio priliku da na slovensko tržište uđe na mala vrata. Telekom Srbije je, naime, ovih dana propitivao slovensku javnost o mogućem preuzimanju slovenskog Tuš Telekoma.

Širenje ‘T’ brenda u regiji

Kako se pokazalo na primjerima Hrvatske, Mađarske, Makedonije i Crne Gore, DT u pravilu svugdje gdje njegove operacije posluju kao tržišni lideri provodi dodatnu marketinšku integraciju. Tako su i crnogorski i makedonski telekom već dobili svoj prefiks “T”, dok njihove mobilne operacije posluju pod brendom “T-Mobile”. No teško je očekivati da će se nešto tako u skoroj budućnosti provesti na nivou svih 11 balkanskih zemalja jer bi tome trebala prethoditi dodatna ulaganja i konsolidacija poslovanja.