Ukupni depoziti stanovništva krajem rujna iznosili su 37,8 milijardi eura, šest posto više na godišnjoj razini, čemu su u najvećoj mjeri pridonijeli dobri rezultati turističke sezone i proces pristupanja europodručju, kazali su iz HNB-a povodom Svjetskog dana štednje koji se obilježio 31. listopada.

Od tog iznosa 29 milijardi se odnosi na prekonoćne depozite, a 8,8 milijardi eura na oročene depozite. Dio rasta depozita, posebice tijekom posljednjih mjeseci prošle godine rezultat je prelijevanja gotovog novca u optjecaju u banke u kontekstu pristupanja europodručju kako bi se kunska sredstva automatizmom konvertirala u eure.

Iznos kunskog gotovog novca u optjecaju izvan banaka smanjio s 4,7 milijardi eura polovinom 2022., na dvije milijarde eura na krajem godine, da bi krajem kolovoza ove godine pao na 700 milijuna eura.

Prije godinu dana, po podacima s kraja kolovoza prošle godine, ukupni depoziti stanovništva u bankama iznosili su oko 35 milijardi eura, uz rast na godišnjoj razini od oko tri milijarde eura ili 9,4 posto.

Na ublažavanje rasta depozita stanovništva u posljednjih godinu dana utjecao je znatan iznos državnih obveznica koje su građani po prvi puta upisali na primarnom tržištu u veljači i ožujku, u visini 1,3 milijarde eura, a moguće je da je porast depozita na početku 2023. usporila ponovna opskrba eurskom gotovinom, dodaju.