Ukupni depoziti u poslovnim bankama na kraju lipnja iznosili su 261,3 milijardu kuna, što predstavlja rast na mjesečnoj i na godišnjoj razini, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA) koja se poziva na podatke Hrvatske narodne banke.

Depoziti su  tako u lipnju bili za 1,3 posto ili za 3,4 milijarde kuna veći u odnosu na svibanj, dok su na godišnjoj razini porasli 2,3 posto. Pritom je depozitni novac krajem lipnja iznosio 64,2 milijarde kuna. Promatrano po sektorima, glavnina prirasta dolazi od nefinancijskih poduzeća, a trend visokih stopa rasta depozitnog novca, gotovo u cijelosti dvoznamenkastih, traje od ožujka 2013., navodi se u analizi RBA.

Poručuju da je rast depozitnog novca posljedica oporavka gospodarstva i sklonosti domaćih sektora držanju likvidnije financijske imovine u uvjetima kontinuiranog pada kamatnih stopa na štedne i oročene depozite. S druge strane, pad kamatnih stopa na depozite izravna je posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti koja uzrokuje i pad kamatnih stopa na plasmanima, smatraju analitičari RBA te ističu da navedena obilježja nisu karakteristika samo hrvatskog financijskog tržišta.

Navode i da je u lipnju nakon pet mjeseci zaustavljeno razmjeno snažno mjesečno smanjivanje štednih i oročenih depozita, dominantno predvođeno smanjenjem u kategoriji deviznih depozita.

Prvi put nakon četiri mjeseca ukupni štedni i oročeni depoziti zabilježili su blagi mjesečni rast od 0,2 posto ili 485 milijuna kuna, na 197,1 milijardu kuna. Ipak, i deveti mjesec za redom zabilježili su pad na godišnjoj razini, za 2,4 posto. Tome dodatno doprinosi i jačanje kune u odnosu na euro, budući da u strukturi ovih depozita i dalje prevladavaju devizni depoziti. Oni su krajem drugog tromjesečja iznosili 162,3 milijarde kuna, od čega se na sektor kućanstava odnosilo 134 milijarde kuna.