EN DE

Deficit tekućeg računa platne bilance 1,99 mlrd. eura

Autor: Poslovni.hr
05. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Na povećanje deficita u prvom tromjesečju najviše je utjecao rast manjka na računu roba te dohotka

Prema posljednjim podacima HNB-a deficit tekućeg računa platne bilance za prvo tromjesečje 2006. godine iznosi 1,99 milijardi eura. U usporedbi s prva tri mjeseca prethodne godine deficit tekućeg računa povećan je za 450 milijuna eura, što predstavlja rast od iznad 29 posto na godišnjoj razini. Povećanjem apsolutnog iznosa promatranog deficita povećao se i njegov udjel u bruto domaćem proizvodu te manjak na tekućem računu platne bilance iznosi visokih 7,6 posto BDP-a. Na povećanje deficita tekućeg računa najznačajnije je utjecao rast manjka na računu roba te dohotka. U prva tri mjeseca ove godine zabilježen je manjak u trgovinskoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom od 1,86 milijardi eura. U odnosu na prvo tromjesečje 2005. godine deficit je povećan za 294 milijuna eura, odnosno za oko 19 posto. Navedeno pogoršanje salda robne razmjene zabilježeno je unatoč relativno bržem rastu izvoza (30,2 posto) od uvoza (24,4 posto). Na računu usluga također smo zabilježili nešto nepovoljnije trendove u usporedbi s prva tri mjeseca 2005. kada je prošlogodišnji neznatan višak pretvoren u manjak od oko 43 milijuna eura tijekom prvog tromjesečja 2006. Negativna kretanja na računu usluga zabilježena su unatoč povećanju neto izvoza prijevozničkih usluga te unatoč neznatnom povećanju viška na računu od turističkih usluga. Manjak na računu dohotka iznosio je gotovo 378 milijuna eura. Na godišnjoj razini navedeni deficit povećan je za 99 milijuna eura, odnosno za visokih 36 posto. Na računu tekućih transfera nisu zabilježene znatnije promjene tijekom promatranog razdoblja. Također nastavljen je prošlogodišnji trend odljeva na osnovi portfeljnih ulaganja, što je i posljedica smanjenja zaduživanja države u inozemstvu. Ove godine analitičari RBA ističu da bi daljnji rast deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom trebao i dalje generirati snažne pritiske na povećanje manjka.
S druge strane, rast prihoda od turizma, posebice u trećem tromjesečju, mogao bi donekle umanjiti navedene pritiske.
(RBA analize)

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi




Prema posljednjim podacima HNB-a deficit tekućeg računa platne bilance za prvo tromjesečje 2006. godine iznosi 1,99 milijardi eura. U usporedbi s prva tri mjeseca prethodne godine deficit tekućeg računa povećan je za 450 milijuna eura, što predstavlja rast od iznad 29 posto na godišnjoj razini. Povećanjem apsolutnog iznosa promatranog deficita povećao se i njegov udjel u bruto domaćem proizvodu te manjak na tekućem računu platne bilance iznosi visokih 7,6 posto BDP-a. Na povećanje deficita tekućeg računa najznačajnije je utjecao rast manjka na računu roba te dohotka. U prva tri mjeseca ove godine zabilježen je manjak u trgovinskoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom od 1,86 milijardi eura. U odnosu na prvo tromjesečje 2005. godine deficit je povećan za 294 milijuna eura, odnosno za oko 19 posto. Navedeno pogoršanje salda robne razmjene zabilježeno je unatoč relativno bržem rastu izvoza (30,2 posto) od uvoza (24,4 posto). Na računu usluga također smo zabilježili nešto nepovoljnije trendove u usporedbi s prva tri mjeseca 2005. kada je prošlogodišnji neznatan višak pretvoren u manjak od oko 43 milijuna eura tijekom prvog tromjesečja 2006. Negativna kretanja na računu usluga zabilježena su unatoč povećanju neto izvoza prijevozničkih usluga te unatoč neznatnom povećanju viška na računu od turističkih usluga. Manjak na računu dohotka iznosio je gotovo 378 milijuna eura. Na godišnjoj razini navedeni deficit povećan je za 99 milijuna eura, odnosno za visokih 36 posto. Na računu tekućih transfera nisu zabilježene znatnije promjene tijekom promatranog razdoblja. Također nastavljen je prošlogodišnji trend odljeva na osnovi portfeljnih ulaganja, što je i posljedica smanjenja zaduživanja države u inozemstvu. Ove godine analitičari RBA ističu da bi daljnji rast deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom trebao i dalje generirati snažne pritiske na povećanje manjka.
S druge strane, rast prihoda od turizma, posebice u trećem tromjesečju, mogao bi donekle umanjiti navedene pritiske.
(RBA analize)




Autor: Poslovni.hr
05. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close