Od prve javne potvrde da mirovinski fondovi namjeravaju s milijardu kuna kapitala podržati osnivanje novog alternativnog investicijskog fonda za ulaganja u perspektivna poduzeća u Hrvatskoj prošlo je osam mjeseci.

Nakon višemjesečnih priprema, od izbora upravljačkog društva i definiranja ulagačkih pravila do procesa ishođenja regulatornih suglasnosti, taj bi fond pod imenom Cro Value napokon trebao i zaživjeti. Danas bi, naime, trebao dobiti “zeleno svjetlo” Hanfe.

Predsjednik Upravnog vijeća Agencije Ante Žigman još je u ožujku potvrdio da su na razmatranje dobili Prospekt fonda, a na naš upit u kojoj je fazi taj postupak iz Hanfe su nam odgovorili da je “ušao u završnu, tehničku fazu te se može se očekivati da će Upravno vijeće izdati odobrenje za osnivanje i upravljanje Fonda ovaj tjedan”.

Dakle, to bi trebala biti jedna od točaka današnje sjednice Vijeća, a Maverick Partners odnosno njegova tvrtka Maverick Wealth Management kao upravljačko društvo tog zatvorenog AIF-a s rješenjem Hanfe napokon može krenuti s prikupljanjem uplata ulagatelja. U ovoj fazi to uključuje četiri “mirovinca”, ali uz tih milijardu kuna u dogledno vrijeme ideja je da se baza investitora proširi za još nekoliko ulagatelja.

“Mirovinski fondovi već se neko vrijeme postepeno okreću prema većem ulaganju u dionice i investicijske fondove. Osnivanje novog zatvorenog alternativnog investicijskog fonda daljnji je korak u tom smjeru”, ističu u Hanfi. A objašnjavajući razmjerno dugo usklađivanje i trajanje procedure navode da su “utemeljitelji fonda proteklih mjeseci pripremali pravila tog fonda za profesionalne ulagače kako bi se zadovoljili uvjeti za njihovo odobrenje”.

U Hanfi naglašavaju kako će jačanje industrije alternativnih fondova očekivano imati pozitivan utjecaj na dostupnost kapitala za poduzeća u Hrvatskoj, a time i na dinamiziranje gospodarske aktivnosti. Zato su podržali i liberalizaciju zakona o AIF-ima, što je, među ostalim, bila i inicijativa proizašla iz konzultacija s tržištem.

U zemljama s razvijenijim sektorom nebankovnih financijskih posrednika alternativni fondovi značajni su financijeri rasta i razvoja dijela poduzeća, te su važan dodatak bankovnom financiranju.

Naime, za razliku od UCITS fondova, alternativnima je dozvoljeno ulagati u širi spektar imovine, poput npr. poduzeća koja nisu na tržištu kapitala, a kojima je potreban dodatni kapital. Alternativni fondovi nastoje ostvariti povrate za svoje ulagače podizanjem vrijednosti poduzeća u koje ulažu, uz ostalo, povećanjem učinkovitosti njihova rada”, napominju u Hanfi.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U svakom slučaju, zaživljavanje milijardu kuna teškog novog fonda nova je prilika i za nemali broj domaćih kompanija. U tom smislu valja podsjetiti da je Covid-kriza prilično pogodila i neke solidne i perspektivne tvrtke kojima je zbog svega možda i otežan pristup klasičnim oblicima financiranja.

Ne bez razloga s koronakrizom su i iz Europske komisije često ponavljali kako je važno potaknuti intenzivnija ulaganja u gospodarstvo, kako kroz povećanje kapaciteta banaka za financiranje oporavka, tako i kroz dokapitalizacije odnosno nedužničko financiranje poduzeća.

Iako su svi detalji u vezi s novim fondom očito utanačeni, u društvu Maverick Partners na čelu s Antom Lučićem ne žele prejudicirati očitovanje regulatora i zasad se suzdržavaju komentiranja. No, o glavnim odrednicama ulagačke strategije po aktiviranju fonda i početku ulagačkog procesa neslužbeno se ipak ponešto može saznati.

Glavne ‘mete’

Za početak, s obzirom na veličinu fonda i veličinu domaćeg tržišta strategija fonda nije usmjerena prema određenim sektorima. Veličina fonda djelomično nameće i okvirni raspon pojedinačnih ulaganja. Tako je ciljana veličina pojedinačnih ulaganja smještena između 35 i 150 milijuna kuna. U pogledu preferencija razvojne faze ili veličine poduzeća to pak znači i da bi glavni fokus trebao biti ponajprije na srednjim i većim hrvatskim poduzećima.

Kad je posrijedi politika fonda u smislu upravljačkog utjecaja, fond se neće ograničavati npr. definiranjem donjeg praga vlasničkog udjela. Kod projekata koji podrazumijevaju manjinski udjel manjinski će interesi biti zaštićeni standardnim klauzulama i opcijama.

Jednako tako, ulagački projekti Cro Value fonda neće uključivati samo vlasnički kapital već i zajmove. Širi paket u smislu strukture financiranja predviđa se, primjerice, kod projekata koji zahtijevaju jačanje kapaciteta i boniteta poslovnih subjekata. Protim se kroz dokapitalizacije i kvazi vlasničke zajmove subordinirane bankama olakšava i pristup znatno jeftinijim bankarskim kreditima.

Sve u svemu, glavna specifičnost Cro Value fonda bit će zapravo fleksibilnost u ulaganju, a strategija se opisuje kao alternativno i strukturirano ulaganje u društva u Hrvatskoj s naglaskom na razvojnoj komponenti.

Primarni investicijski cilj fonda je,dakako, ostvarenje povrata na uložena sredstva. U kombinaciji sa sekundarnim ciljevima to podrazumijeva nekoliko načina i puteva.

S jedne strane, to su ulaganja u poslovne projekte koji imaju otežan pristup klasičnim oblicima financiranja (kreditima banaka ili financiranjem od strane postojećih vlasnika) zbog, primjerice, neadekvatne strukture pasive, problema u poslovanju uzrokovanih negativnim utjecajem pandemije Covid-19, problema uzrokovanih neadekvatnim upravljanjem i slično.

Naravno, pritom je cilj optimiziranje njihove poslovne i financijske uspješnosti, a u konačnici i ostvarenje povrata na uložena sredstva.

Kompanije već pokazale interes

Isto tako, ulagačke prilike tražit će se i u projektima s naglaskom na povećanje tržišnog udjela, prihoda, konkurentnosti, izvoza, produktivnosti, optimiziranja troškova, širenja kroz akvizicije i optimiziranje sinergijskih efekata i ostalih efekata koje stvaraju dodanu vrijednost.

Konačno, fond će, prema najavama, biti otvoren i za ulaganja u projekte javnog-privatnog partnerstva putem subjekata posebne namjene, tzv. SPV-a.

Budući da razdoblje tehničkih priprema traje već prilično dugo, neslužbeno saznajemo da na “radaru” već postoje neke mete, s tim da su incijative dvosmjerne. Naime, neke kompanije su navodno već proaktivno pokazale zainteresiranost za iskorak u financiranju kroz novi fond.

Ulaganjima, dakako, prethode razne vrste analiza i ekspertiza (od revizorskih i pravnih do porezne i tehničke podrške), ali računa se da bi se prva investicija Cro Valuea trebala realizirati unutar prve godine rada fonda.