Nakon pet godina diplomatskog mandata u Hrvatskoj kineski veleposlanik Qi Qianjin krajem listopada napustio je Zagreb, iza sebe ostavljajući razdoblje obilježeno jačanjem političkih i gospodarskih veza dviju zemalja.

U razgovoru govori o rezultatima suradnje, kineskim ulaganjima u hrvatsku infrastrukturu i energetiku, potencijalu hrvatskih proizvoda na kineskom tržištu te sve većoj prisutnosti kineskih automobilskih marki. Pelješki most, koji je izgradila kineska tvrtka, ističe kao simbol partnerstva, ali upozorava da gospodarski potencijal još nije potpuno iskorišten.

Osvrnuo se i na ključna geopolitička pitanja, od rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku do napetosti između Kine i SAD-a, tajvanskog pitanja, trgovinskih odnosa s Europskom unijom i tehnološkog nadmetanja velikih sila, posebno u području umjetne inteligencije.

Vaša Ekscelencijo, vaš mandat u Hrvatskoj završio je krajem listopada. Osvrnete li se na godine koje ste proveli u Hrvatskoj, što smatrate svojim najvećim diplomatskim postignućem, a što je ostalo neostvareno? Jesu li postojali ciljevi koje ste na početku mandata željeli ostvariti, ali u tome niste uspjeli zbog objektivnih okolnosti?

Velika mi je čast što sam pet godina svoje diplomatske karijere proveo u Hrvatskoj kao deseti kineski veleposlanik u ovoj zemlji. Kako se približava moj odlazak, osjećaji su mi pomiješani, osjećam žaljenje što odlazim, ali i duboku privrženost Hrvatskoj. Svjestan sam da u svoje kovčege mogu spakirati tek nekoliko kutija i osobnih stvari, ali sa sobom ne mogu ponijeti poznate gradske četvrti, krajolike koji oduzimaju dah i srdačne, prijateljski raspoložene ljude Hrvatske.

Smatram da je najveće postignuće u proteklih pet godina to što sam imao priliku svjedočiti kontinuiranom napretku odnosa između Kine i Hrvatske te pridonijeti njihovu razvoju. Političko međusobno povjerenje dviju zemalja postupno se učvršćivalo. Član Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Kine i ministar vanjskih poslova Wang Yi posjetio je Hrvatsku. Riječ je o najvišem kineskom diplomatskom dužnosniku koji je posjetio Hrvatsku u više od 30 godina, što potvrđuje da su bilateralni politički odnosi dosegnuli novu razinu. Čvrste temelje razvoja kinesko-hrvatskih odnosa čine gospodarska i trgovinska suradnja te prijateljstvo naših dvaju naroda. Kineske su tvrtke realizirale brojne projekte u Hrvatskoj i pritom stekle priznanje i povjerenje različitih dijelova hrvatskog društva. Pelješki most, koji je izgradila kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation (CRBC), povezao je sjeverni i južni dio Hrvatske. Istodobno, nova izravna zračna linija između Pekinga i Zagreba, koju je uspostavila Air China, predstavlja zračni most koji povezuje naše dvije zemlje.

Kao kineski veleposlanik i sam sam imao zadaću graditi mostove, povezivati Kinu i Hrvatsku te poticati razmjenu i suradnju na svim područjima. Ako postoji nešto zbog čega žalim, onda je to činjenica da Kina i Hrvatska još nisu u potpunosti iskoristile mogućnosti koje proizlaze iz komplementarnosti njihovih gospodarstava i potencijala. Gospodarska i trgovinska suradnja, kao i kontakti među našim narodima, još su uvijek razmjerno ograničeni. Nadam se da će se u budućnosti u Hrvatskoj uspješno realizirati još više projekata poput Pelješkog mosta, koji će služiti hrvatskim građanima. Pozivam i sve veći broj hrvatskih građana da iskoriste mogućnost putovanja bez vize i izravne zračne veze kako bi posjetili Kinu, zemlju koja je jednako lijepa i prijateljski raspoložena.

Hrvatska i Kina desetljećima razvijaju političke i gospodarske odnose, a Pelješki most postao je simbol suradnje dviju zemalja. Kakav je napredak ostvaren u bilateralnim odnosima tijekom vašeg mandata? Možemo li u budućnosti očekivati nova velika kineska ulaganja u Hrvatskoj, osobito u prometnu infrastrukturu, energetiku i industriju?

Odnosi Kine i Hrvatske kontinuirano se razvijaju na političkom, diplomatskom i gospodarskom području, uključujući trgovinsku suradnju i izgradnju infrastrukture. Pelješki most, pušten u promet 2022. godine, jedno je od najvažnijih postignuća praktične suradnje dviju zemalja. Taj je projekt potvrdio sposobnost kineskih tvrtki da sudjeluju u izgradnji europske infrastrukture i pružio vrijedno iskustvo za daljnju bilateralnu suradnju. Godine 2025., kada smo obilježili 20. obljetnicu uspostave sveobuhvatnog partnerstva Kine i Hrvatske, održani su susreti na visokoj razini, na kojima su obje strane istražile nove mogućnosti suradnje u trgovini, ulaganjima i zelenom razvoju. Vrijednost bilateralne robne razmjene dosegnula je 2,88 milijardi američkih dolara, potvrđujući pozitivan trend gospodarskih odnosa.

Kako smanjiti troškove

Grijani bazeni, wellness i saune privlače goste, ali hotelijere čeka važna energetska računica

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

U budućnosti postoji čvrsta osnova za nova kineska ulaganja u Hrvatskoj, osobito u prometnu infrastrukturu, obnovljive izvore energije i zelenu industriju. Nakon Pelješkog mosta u studenome 2025. počela je realizacija projekta brze ceste Požega – Gornji Čemehovac, koji provodi China Road and Bridge Corporation. U energetskom sektoru već je u pogonu vjetroelektrana Senj, u koju su ulagale kineske tvrtke i sudjelovale u njezinoj izgradnji. Sunčana elektrana Korlat priključena je na elektroenergetsku mrežu i počela je proizvoditi električnu energiju u veljači 2026. Ta iskustva otvaraju mogućnosti daljnje suradnje u energiji vjetra i sunca, skladištenju energije i povezanoj infrastrukturi. Potencijal postoji i u području vozila na nove izvore energije, inteligentne proizvodnje i biomedicine.

Uspostava zračne linije Peking-Bukurešt-Zagreb važan je korak u jačanju povezanosti dviju zemalja. Premijer Andrej Plenković i ministar vanjskih poslova Wang Yi pozitivno su ocijenili to postignuće tijekom sastanka 17. listopada. Nova linija olakšat će putovanja kineskim i hrvatskim turistima, potaknuti kulturnu razmjenu te olakšati poslovna putovanja, pregovore i ulaganja. Time se otvaraju dodatne mogućnosti suradnje u infrastrukturi, energetici, logistici i trgovini poljoprivrednim proizvodima. Mogućnost uvođenja izravne linije između Pekinga i Zagreba bez međuslijetanja zasad je teško predvidjeti. Sadašnja linija preko Bukurešta dobra je osnova za privlačenje putnika i stjecanje operativnog iskustva. Ako se nastavi rast turističkih i poslovnih putovanja, zrakoplovne kompanije mogle bi povećati broj letova, optimizirati raspored i razmotriti uvjete za uvođenje izravnih letova.

Koliko je dosadašnji dijalog Kine i Hrvatske konkretno pridonio gospodarskoj suradnji te u kojim područjima vidite najveći potencijal za nove kineske investicije i povećanje izvoza hrvatskih proizvoda na kinesko tržište?

Tijekom proteklih pet godina dijalog i razmjena između Kine i Hrvatske rezultirali su konkretnim gospodarskim postignućima, među kojima su otvaranje Pelješkog mosta, puštanje u rad Vjetroelektrane Senj, priključenje Sunčane elektrane Korlat na elektroenergetsku mrežu te potpisivanje protokola o izvozu hrvatske tune u Kinu. Ipak, prostora za daljnje unapređenje gospodarske i trgovinske suradnje još ima mnogo. Kina se zalaže za međusobno poštovanje, ravnopravnost i uzajamnu korist te smatra da bi poboljšanje poslovnog okruženja, veća transparentnost i predvidljivost postupaka odobravanja ulaganja i provedbe natječaja mogli privući dodatna kineska ulaganja.

Poseban potencijal postoji u prometnoj infrastrukturi, zelenoj energiji, digitalnom gospodarstvu i pametnoj proizvodnji. Istodobno, Kina želi da što više kvalitetnih hrvatskih proizvoda, uključujući vino, maslinovo ulje, morske plodove i med, pronađe svoje mjesto na kineskom tržištu. Hrvatska poduzeća mogu iskoristiti platforme poput Kineskog međunarodnog sajma uvoza (CIIE) i sajma Kine i zemalja srednje i istočne Europe kako bi proširila poslovanje te ojačala suradnju s kineskim uvoznicima, platformama za elektroničku trgovinu i distribucijskim kanalima.

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi izjavio je 16. listopada, tijekom susreta s hrvatskim ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom, da je Kina spremna s Hrvatskom iskoristiti “tri glavna pokretača” za ostvarivanje novih rezultata suradnje. Na bilateralnoj razini dvije bi zemlje trebale dodatno razvijati suradnju u infrastrukturi i obnovljivim izvorima energije te je proširiti na nova područja, poput nuklearne energije, luka, telekomunikacija i umjetne inteligencije. Na regionalnoj razini suradnju bi trebalo poticati kroz odnose Kine i Europe, pri čemu Pelješki most može poslužiti kao uspješan primjer trilateralne suradnje Kine, Europe i Hrvatske.

Na podregionalnoj razini potrebno je unaprijediti suradnju Kine sa zemljama srednje i istočne Europe, a Hrvatska u tome ima važnu ulogu kao sudionica i korisnica te suradnje. Kina i Hrvatska trebale bi zajednički pretvoriti dogovore postignute na susretima na visokoj razini u konkretne investicijske projekte, bolje uvjete za pristup tržištima i dugoročne trgovinske ugovore. Na temelju međusobnog poštovanja i uzajamne koristi tako se može potaknuti kvalitetniji i dugoročniji razvoj gospodarskih i trgovinskih odnosa dviju zemalja.

U kojim područjima vidite najveći potencijal za daljnju infrastrukturnu i zelenu suradnju Kine i Hrvatske te kakve konkretne koristi ona donosi objema zemljama?

Smatram da prometna povezanost i zelena infrastruktura zaslužuju posebnu pozornost u budućoj suradnji Kine i Hrvatske. U studenome 2025. započeli su radovi na brzoj cesti Požega-Gornji Čemehovac, koju gradi kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation, čime se suradnja u prometnoj infrastrukturi nastavlja nakon uspješne realizacije Pelješkog mosta. Projekti pročišćavanja otpadnih voda te korištenja energije vjetra i sunca također su temelji daljnje suradnje u zelenom razvoju.

Načelo uzajamne koristi donosi Hrvatskoj bolju prometnu i logističku povezanost, nova radna mjesta i regionalni razvoj, a kineskim poduzećima omogućuje primjenu stručnosti i tehnologije te širenje poslovanja na europskom tržištu. Nadam se da će dvije zemlje političke dogovore nastaviti pretvarati u konkretne, transparentne i dugoročno gospodarski održive projekte.

Koja područja smatrate najperspektivnijima za buduću suradnju Kine i Hrvatske u znanosti, obrazovanju i gospodarstvu?

Smatram da najveće mogućnosti za produbljivanje suradnje Kine i Hrvatske postoje u području zelenih tehnologija, znanstvenih i tehnoloških inovacija, obrazovanja te trgovinske i industrijske suradnje. Obje zemlje imaju dobre temelje, a ključni je izazov postojeće mehanizme pretvoriti u konkretne i održive rezultate.

U području znanosti i tehnologije prioriteti su očuvanje bioraznolikosti, zaštita okoliša, zelena energija i energetska učinkovitost. U svibnju 2025. nadležna tijela dviju zemalja potpisala su Memorandum o razumijevanju o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji u očuvanju bioraznolikosti i zelenom razvoju, čime je otvorena nova etapa suradnje. Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište Xi’an Jiaotong planiraju osnovati zajednički laboratorij za zelenu i niskougljičnu energiju te okolišne tehnologije, uz mogućnost istraživačke suradnje sa sveučilištima Tsinghua i Jiangnan. U budućnosti treba dodatno poticati zajedničke laboratorije, razmjenu istraživača i istraživačko-razvojne projekte kako bi znanstveni rezultati pridonijeli zaštiti okoliša i razvoju industrije.

Velike mogućnosti postoje i u obrazovanju. Plan suradnje za razdoblje 2025.-2029. obuhvaća visoko, osnovnoškolsko, srednjoškolsko i strukovno obrazovanje. Dijalog rektora kineskih i hrvatskih sveučilišta, održan 2025., dodatno je otvorio prostor za akademsku razmjenu i razvoj stručnjaka. Važno je nastaviti razvijati razmjenu studenata, zajedničke obrazovne programe i stručno osposobljavanje, osobito za stručnjake koji poznaju kinesko i europsko tržište. U gospodarstvu najveći potencijal vidim u obnovljivim izvorima energije, lučkoj logistici, digitalnim tehnologijama i trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Iskustvo kineskih tvrtki u hrvatskim infrastrukturnim i energetskim projektima dobra je osnova za daljnje povezivanje tehnologije i potreba industrije.

Istodobno, otvaranje kineskog tržišta većem broju hrvatskih proizvoda pridonijelo bi uravnoteženijoj trgovinskoj razmjeni i donijelo koristi većem broju poduzeća i građana.

Zaključno, suradnju Kine i Hrvatske ne treba mjeriti samo brojem projekata i vrijednošću trgovine nego i tehnološkim napretkom, obrazovanjem, dugoročnim gospodarskim koristima i stvarnim potrebama lokalnih zajednica. Pritom su ključni transparentnost i ravnopravnost.

Kakve su mogućnosti kineskih automobilskih marki za daljnje širenje na hrvatskom tržištu i s kojim se izazovima suočavaju?

Vjerujem da će kineske automobilske marke sljedećih godina nastaviti širiti svoju prisutnost na hrvatskom tržištu. Od relativno nišnog izbora kineski su se brendovi pretvorili u sve značajniju snagu na tržištu novih automobila. Prema podacima agencije Promocija Plus, tijekom 2025. registrirano je približno 2824 novih vozila kineskih marki, što je činilo oko 4,1 posto tržišta. Od siječnja do rujna 2026. taj je broj porastao na približno 4939 vozila, odnosno oko 8,5 posto tržišnog udjela. Marke poput BYD-a, MG-a, Geelyja, Omode i Jaecooa već su prisutne u Hrvatskoj, a u rujnu 2026. na tržište je službeno ušla i kineska grupacija GAC. Kineski proizvođači privlače kupce tehnološki naprednim vozilima, modernim dizajnom i dobrim performansama. U listopadu 2026. Kina i Europska unija postigle su razumijevanje o uvjetima pristupa kineskih električnih vozila tržištu EU, što može pridonijeti većoj predvidljivosti poslovanja.

Ipak, kineski proizvođači suočavaju se s izazovima. Europski kupci veliku pozornost posvećuju prepoznatljivosti marke, pouzdanosti i vrijednosti vozila pri preprodaji. Važni su i razvoj mreže ovlaštenih trgovaca, kvaliteta servisa, dostupnost rezervnih dijelova i postprodajna podrška. Na potražnju utječu i infrastruktura za punjenje električnih vozila, cijene te sklonost kupaca pojedinim vrstama pogona. Pritom kineske marke moraju ispunjavati europske zahtjeve u pogledu sigurnosti, zaštite okoliša i trgovinske politike. Vjerujem da kineski proizvođači imaju dobre mogućnosti za daljnji razvoj u Hrvatskoj ako kvalitetu stave u prvi plan, unaprijede servisne usluge, ponude modele prilagođene europskim kupcima i dugoročno izgrade povjerenje u svoje marke. To bi hrvatskim potrošačima omogućilo veći izbor te pridonijelo razvoju zelenog prometa i suradnje u povezanim industrijskim sektorima.

Kina posljednjih godina ima sve važniju ulogu u međunarodnim nastojanjima za rješavanje velikih kriza. Kako Peking gleda na aktualne sukobe između Rusije i Ukrajine te Izraela i Irana? Koji su ključni kineski interesi i prioriteti na Bliskom istoku?

Kina se dosljedno zalaže za poštovanje suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti svih država, za pridržavanje ciljeva i načela Povelje Ujedinjenih naroda, za rješavanje sporova dijalogom i pregovorima te za sprečavanje eskalacije sukoba i širenja rata na druge zemlje i regije. Smatramo da se složena politička i sigurnosna pitanja teško mogu trajno riješiti vojnim sredstvima. Međunarodna zajednica trebala bi stoga poticati prekid vatre i obustavu neprijateljstava kako bi se stvorili uvjeti za političko rješenje.

Kada je riječ o sukobu između Rusije i Ukrajine, kinesko je stajalište dosljedno i jasno: dijalog i pregovori jedini su održivi put prema rješenju ukrajinske krize, a Kina podupire sve napore koji pridonose miru. Spremni smo nastaviti komunikaciju sa svim relevantnim stranama i konstruktivno pridonositi političkom rješenju krize. Kina također smatra da je potrebno ozbiljno uzeti u obzir legitimnu sigurnosnu zabrinutost svih država te da bi Europa dijalogom trebala izgraditi uravnoteženu, učinkovitu i održivu sigurnosnu arhitekturu.

Što se tiče sukoba između Izraela i Irana, Kina je duboko zabrinuta zbog kontinuiranog pogoršanja sigurnosne situacije na Bliskom istoku. Protivimo se uporabi sile bez odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda te ističemo da se moraju poštovati suverenitet, sigurnost i teritorijalna cjelovitost Irana i zemalja Perzijskog zaljeva. Pozivamo sve uključene strane da obustave vojne operacije, spriječe širenje sukoba i što prije obnove dijalog i pregovore. Istodobno, Kina se odlučno protivi napadima na zemlje Perzijskog zaljeva, naglašava potrebu zaštite civila i civilnih objekata te se zalaže za sigurnost i neometan prolazak međunarodnih pomorskih pravaca, uključujući Hormuški tjesnac.

Nastavit ćemo komunicirati sa svim relevantnim stranama i konstruktivno pridonositi smirivanju napetosti i ponovnoj uspostavi regionalnog mira. Promicanje mira i pomirenja u regiji temelj je kineske politike prema Bliskom istoku. Kina dosljedno ističe da palestinsko pitanje predstavlja jednu od najvećih povijesnih nepravdi našeg stoljeća te da je rješenje s dvije države pravi put prema njegovu rješavanju. Regionalna situacija i dalje je napeta, a do mira i stabilnosti još je dug put. Neposredni je prioritet u potpunosti otvoriti pristupne pravce prema Pojasu Gaze kako bi se zaustavilo daljnje pogoršanje humanitarne katastrofe i spriječilo da dva milijuna civila nastave živjeti na rubu opstanka.

Istodobno, Izrael bi trebao zaustaviti i preokrenuti politiku prisilnog uspostavljanja naselja na Zapadnoj obali. Od početka ove godine predsjednik Xi Jinping iznio je niz inicijativa i prijedloga za promicanje mira i sigurnosti na Bliskom istoku. Kina ih smatra doprinosom međunarodnim javnim dobrima, namijenjenima dobrobiti Bliskog istoka i cijeloga svijeta. Kina je spremna surađivati s međunarodnom zajednicom, promicati i provoditi viziju zajedničke, sveobuhvatne, suradničke i održive sigurnosti te poticati sve uključene strane da se što prije vrate dijalogu i konzultacijama kako bi se pronašlo političko rješenje sukoba.

Tajvansko pitanje jedno je od najosjetljivijih pitanja u odnosima Kine i SAD-a. Kako Kina namjerava ostvariti ponovno ujedinjenje s Tajvanom i postoji li mogućnost mirnog rješenja? Kakvu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu imaju SAD i međunarodna zajednica te kako gledate na stajalište Hrvatske o politici jedne Kine?

Kina se drži temeljnih načela mirnog ponovnog ujedinjenja i modela “jedna zemlja, dva sustava” te je spremna s najvećom iskrenošću i svim raspoloživim naporima težiti mirnom ponovnom ujedinjenju. Međutim, ne obvezujemo se odreći uporabe sile i zadržavamo mogućnost poduzimanja svih potrebnih mjera. Takvo je stajalište usmjereno protiv vanjskog upletanja te vrlo malog broja separatista koji zagovaraju “neovisnost Tajvana” i njihovih separatističkih aktivnosti, a ne protiv naših sunarodnjaka na Tajvanu. Pitanje Tajvana unutarnje je pitanje Kine, a njegovo je rješavanje u nadležnosti isključivo kineskog naroda i ne dopušta upletanje vanjskih sila.

Sjedinjene Američke Države moraju se dosljedno pridržavati načela jedne Kine i triju zajedničkih kinesko-američkih priopćenja, pažljivo i odgovorno pristupati tajvanskom pitanju, prestati slati pogrešne signale separatističkim snagama koje zagovaraju “neovisnost Tajvana” te konkretnim djelovanjem pridonijeti ukupnoj stabilnosti kinesko-američkih odnosa i miru i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu. Kako bi se spriječila eskalacija napetosti u Tajvanskom tjesnacu, međunarodna zajednica trebala bi se pridržavati načela jedne Kine, poštovati kineski suverenitet i teritorijalnu cjelovitost, protiviti se separatističkim aktivnostima usmjerenima na “neovisnost Tajvana” te izbjegavati poteze koji bi mogli dovesti do daljnje eskalacije i slanja pogrešnih signala.

Pozdravljamo činjenicu da je hrvatski predsjednik Zoran Milanović tijekom susreta s ministrom vanjskih poslova Wang Yijem ponovno istaknuo kako Hrvatska čvrsto provodi politiku jedne Kine i smatra Tajvan neodvojivim dijelom Kine. Kina dosljedno ističe da su mir i stabilnost u zajedničkom interesu sunarodnjaka s obiju strana Tajvanskog tjesnaca, zemalja azijsko-pacifičke regije i država diljem svijeta. Izbijanje velike krize u Tajvanskom tjesnacu ozbiljno bi pogodilo regionalne opskrbne lance, međunarodnu trgovinu, financijska tržišta i globalno gospodarstvo. Stoga bi međunarodna zajednica trebala podupirati miran razvoj odnosa i konkretnim djelovanjem smanjivati rizik od sukoba. Kina je spremna surađivati s međunarodnom zajednicom, na temelju poštovanja načela jedne Kine, kako bi se očuvali mir i stabilnost u Tajvanskom tjesnacu te poticao miran razvoj odnosa između dviju strana.

Europska unija i Kina nedavno su u Pekingu održale važne trgovinske pregovore te pronašle održivo kompromisno rješenje. Kako ocjenjujete gospodarske i trgovinske odnose između EU i Kine?

Bit kinesko-europskih gospodarskih i trgovinskih odnosa leži u komplementarnosti naših prednosti i suradnji na obostranu korist, pri čemu obje strane imaju širok raspon zajedničkih interesa. Kina pridaje važnost zabrinutosti europske strane u vezi s trgovinskom neravnotežom i pristupom tržištu te se zalaže za pronalaženje rješenja putem ravnopravnog dijaloga, međusobnog poštovanja i pragmatičnih konzultacija, a ne jednostranim restriktivnim mjerama poput uvođenja dodatnih carina i uspostavljanja trgovinskih prepreka.

Kina smatra da na trgovinsku ravnotežu utječu brojni čimbenici, uključujući strukturu gospodarstva i industrije, tržišnu potražnju te međunarodnu podjelu rada, pa se ona ne može jednostavno pripisati politici jedne strane. Razlike treba rješavati na temelju otvorenosti i suradnje, uz poštovanje pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO), te izbjegavati politizaciju i sekuritizaciju gospodarskih i trgovinskih pitanja. Vrijedi istaknuti da su Kina i Europa nedavno ostvarile određeni napredak u okviru mehanizma za trgovinske i investicijske konzultacije. Od 8. do 9. listopada 2026. dvije su strane u Pekingu održale druge kinesko-europske konzultacije o trgovini i ulaganjima. Razgovarale su o pitanjima poput trgovinske ravnoteže, izvozne kontrole, prava intelektualnog vlasništva i reforme WTO-a.

Dogovorile su se i o nastavku konzultacija o pristupu tržištu za medicinske proizvode i poljoprivredno-prehrambene proizvode, s ciljem uspostavljanja uravnoteženijih trgovinskih odnosa. Međutim, razlike između dviju strana još nisu u potpunosti prevladane. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je 16. listopada da EU još razmatra mogućnost uvođenja dodatnih ograničenja na uvoz iz pojedinih kineskih sektora. To pokazuje da, unatoč spremnosti obiju strana da razlike rješavaju konzultacijama, rizik od trgovinskih napetosti i dalje postoji. Kina se nada da će europska strana krenuti ususret Kini, zamijeniti jednostrani pritisak dijalogom i konzultacijama te izbjeći poteze koji bi mogli izazvati protumjere i naštetiti interesima poduzeća s obiju strana.

Kako bi eventualno zaoštravanje trgovinskih odnosa između EU i Kine moglo utjecati na hrvatsko gospodarstvo, poduzeća i potrošače?

Kad bi se trgovinski sukob između Kine i EU dodatno zaoštrio, posljedice bi se na Hrvatsku mogle prenijeti kroz nekoliko kanala. S jedne strane, carine i trgovinska ograničenja mogli bi povećati troškove nabave za poduzeća, poremetiti europske industrijske lance te negativno utjecati na tvrtke koje ovise o izvozu i prekograničnoj trgovini. S druge strane, potrošači bi mogli osjetiti posljedice rastom cijena pojedinih proizvoda i smanjenjem izbora. Budući da je Hrvatska dio jedinstvenog tržišta EU i zajedničkog trgovinskog okvira Unije, trgovinske mjere donesene na razini EU utječu i na hrvatska poduzeća i potrošače.

Gospodarstva Kine i Europe su velika, njihove su industrije usko povezane, a njihovi su interesi duboko isprepleteni. Suradnja uvelike nadmašuje razlike. Održivo kompromisno rješenje trebalo bi se postići dijalogom, proširivanjem pristupa tržištima, primjerenim rješavanjem međusobnih zabrinutosti, očuvanjem poštenog tržišnog natjecanja i rješavanjem sporova u okviru pravila WTO-a. Za države članice poput Hrvatske očuvanje otvorenih, stabilnih i predvidljivih gospodarskih i trgovinskih odnosa između EU i Kine pridonosi zaštiti interesa domaćih poduzeća, stabilnosti zaposlenosti i stvaranju novih mogućnosti za gospodarski razvoj Europe. Kina je spremna surađivati s europskom stranom kako bi se kinesko-europski gospodarski i trgovinski odnosi razvijali u uravnoteženijem, stabilnijem i održivijem smjeru.

Kako će nadmetanje Kine i SAD-a u području umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija utjecati na globalne odnose i nacionalnu sigurnost? Postoji li mogućnost postizanja međunarodnog sporazuma kojim bi se regulirala vojna primjena umjetne inteligencije, osobito autonomnog oružja, te osigurala zaštita podataka i spriječila zloporaba tih tehnologija?

Tehnologije u nastajanju, poput umjetne inteligencije, iz temelja mijenjaju globalno gospodarstvo, znanstveni i tehnološki razvoj te područje nacionalne sigurnosti, a njihov strateški značaj neprestano raste. Međutim, znanstveni i tehnološki razvoj ne bi se smio pretvoriti u igru s nultom sumom, a još manje u sredstvo sukobljavanja velikih sila i ostvarivanja apsolutne prednosti. Kao vodeća svjetska gospodarstva i tehnološke sile, Kina i SAD trebali bi se pridržavati načela uzajamnog poštovanja, mirnog suživota i suradnje na obostranu korist, razlike rješavati dijalogom te poticati znanstvene i tehnološke inovacije kako bi one što više koristile cijelom čovječanstvu.

Utjecaj nadmetanja u području umjetne inteligencije doista bi mogao nadilaziti tradicionalne vojne okvire i proširiti se na različita područja, uključujući industrijske lance, kibernetičku sigurnost, upravljanje podacima i oblikovanje međunarodnih pravila. Međutim, to ne znači da bi tehnološku suradnju među državama trebalo zamijeniti suparništvom. Kada je riječ o tehnološkom nadzoru i zaštiti podataka, Kina zagovara ravnotežu između razvoja umjetne inteligencije te zaštite sigurnosti podataka, osobnih informacija i tehnološke etike. Istodobno se protivi uporabi umjetne inteligencije za kibernetičke napade, širenje dezinformacija i druge nezakonite aktivnosti.

U upravljanju umjetnom inteligencijom potrebno je uskladiti razvoj i sigurnost, poštovati pravo svake države da u skladu sa zakonom oblikuje vlastite unutarnje politike te izbjegavati umjetno stvaranje tehnoloških prepreka i produbljivanje tehnološkog jaza pod izlikom nacionalne sigurnosti. Međunarodna zajednica svakako treba, a može i postupno uspostaviti međunarodna pravila o vojnoj primjeni umjetne inteligencije multilateralnim konzultacijama. Kina zagovara očuvanje središnje uloge Ujedinjenih naroda u globalnom upravljanju te poticanje dijaloga i suradnje među državama u području procjene rizika, utvrđivanja odgovornosti, osposobljavanja osoblja i upravljanja rizicima povezanima s vojnom primjenom umjetne inteligencije.

Posebno kada je riječ o autonomnim oružanim sustavima, čovječanstvo mora zadržati konačnu ovlast odlučivanja. Istraživanje, razvoj i uporaba takvog oružja moraju biti u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom i drugim primjenjivim pravilima međunarodnog prava kako bi se spriječili nekontrolirana primjena tehnologije, njezina zloporaba i neselektivni napadi. Kina podupire nastavak rasprava o pravno obvezujućim međunarodnim instrumentima u okviru relevantnih međunarodnih foruma te smatra da je širokim konzultacijama potrebno postupno postići konsenzus o području njihove primjene i konkretnim pravilima.

Naravno, za postizanje učinkovitog sporazuma potrebna je politička volja svih strana, kao i odgovorno rješavanje praktičnih pitanja, uključujući zabrinutost za nacionalnu sigurnost, dvojnu namjenu tehnološkog razvoja te provedbu i nadzor dogovorenih mjera. Kina je spremna surađivati s međunarodnom zajednicom, zalagati se za multilateralizam i pristup usmjeren na čovjeka te pridonositi razvoju umjetne inteligencije koja će biti sigurna, pouzdana i podložna kontroli. Cilj ne bi trebao biti zaustavljanje znanstvenog i tehnološkog napretka, nego sprečavanje da najopasnije primjene tehnologije ugroze sigurnost čovječanstva te osiguravanje da plodovi inovacija budu dostupni ljudima u svim državama.

Kako se vaš diplomatski mandat bliži kraju i kako ste najavili da odlazite u mirovinu, svijet se suočava s ratovima, energetskom krizom, gospodarskim nadmetanjem i sve dubljim podjelama među velikim silama. Kako zamišljate svijet u sljedećih deset godina? Vjerujete li da Kina i Sjedinjene Američke Države mogu pronaći model mirnog suživota ili ulazimo u razdoblje dugotrajnih globalnih previranja? I naposljetku, koju biste poruku na odlasku željeli uputiti hrvatskom narodu?

Gledajući prema sljedećem desetljeću, svijet se suočava s ozbiljnim izazovima, ali i važnim prilikama. Međunarodna situacija mogla bi se nastaviti mijenjati na dubok i složen način, dok će regionalni sukobi, geopolitičko nadmetanje, energetska sigurnost i neravnomjeran razvoj globalnoga gospodarstva i dalje predstavljati izazov za međunarodnu zajednicu. Međutim, ne smatramo da svijet nužno ide prema dugotrajnoj nestabilnosti, a još manje da je sukob velikih sila neizbježan povijesni ishod.

Odluke koje donose sve države snažno će utjecati na budući međunarodni poredak. Kina zagovara istinski multilateralizam, očuvanje autoriteta i uloge Ujedinjenih naroda, rješavanje razlika dijalogom i konzultacijama te izgradnju pravednijeg i ravnopravnijeg sustava globalnog upravljanja. Kada je riječ o odnosima Kine i Sjedinjenih Američkih Država, kineska strana smatra da obje zemlje imaju i potrebu i odgovornost pronaći put mirnog suživota. U rujnu ove godine kineski predsjednik Xi Jinping boravio je u državnom posjetu Sjedinjenim Američkim Državama. Bio je to njegov prvi državni posjet SAD-u nakon 11 godina, čime su dva predsjednika u razdoblju od šest mjeseci uzvratila posjete, što predstavlja povijesni iskorak u odnosima Kine i SAD-a.

Tijekom posjeta dvojica državnika temeljito su razmijenila mišljenja o uspostavi konstruktivnog odnosa strateške stabilnosti između Kine i SAD-a, kao i o važnim međunarodnim i regionalnim pitanjima. Pritom su postigla konsenzus u osam točaka, među kojima je i suglasnost da će graditi “konstruktivan odnos strateške stabilnosti između Kine i SAD-a, utemeljen na poštovanju, pravednosti i uzajamnosti”. Kina i SAD imaju različitu povijest, kulturu, društvene sustave i razvojne putove. Stoga je normalno da se u određenim pitanjima njihova stajališta razlikuju. Ključno je poštovati temeljne interese i glavne zabrinutosti druge strane, primjereno upravljati razlikama ravnopravnom komunikacijom te izbjeći pogrešne procjene i strateško suparništvo. Kina se nada da će obje strane proširiti područja zajedničkih interesa i pronaći mogućnosti za suradnju u gospodarstvu i trgovini, borbi protiv klimatskih promjena, javnom zdravstvu i upravljanju umjetnom inteligencijom.

Istodobno, miran suživot zahtijeva zajedničke napore obiju strana. Kina smatra da bi Sjedinjene Američke Države trebale objektivno i racionalno promatrati kineski razvoj te voditi pozitivnu i pragmatičnu politiku prema Kini. Kina se protivi pokušajima njezina obuzdavanja i suzbijanja pod izlikom nadmetanja, poticanju sukoba između suprotstavljenih blokova te namjernom prekidanju globalnih industrijskih i opskrbnih lanaca. Kina će nastaviti slijediti put mirnog razvoja, odlučno štititi vlastiti suverenitet, sigurnost i razvojne interese te ostaje spremna rješavati razlike dijalogom i suradnjom.

Kakvu ulogu u očuvanju globalne stabilnosti mogu imati Europska unija i manje države poput Hrvatske u svijetu obilježenom sve izraženijim suparništvom velikih sila?

Gledajući prema sljedećem desetljeću, ono što uistinu zahtijeva zajedničke napore međunarodne zajednice nije rasprava o tome koja će država dominirati svijetom, nego pitanje kako izbjeći sukobe, poticati razvoj i suočiti se sa zajedničkim izazovima. Velike sile osobito bi trebale preuzeti odgovornost, poštovati međunarodno pravo te ciljeve i načela Povelje Ujedinjenih naroda, kao i manjim i srednjim državama osigurati stabilnije i predvidljivije okruženje za razvoj. Kina smatra da miran suživot i suradnja na obostranu korist služe temeljnim interesima naroda Kine i Sjedinjenih Američkih Država, ali i zajedničkim očekivanjima međunarodne zajednice. Budućnost svijeta nije unaprijed osuđena na podjele i nestabilnost. Sve dok se države budu zalagale za dijalog umjesto sukoba, suradnju umjesto prekidanja međusobnih veza te zajedničku sigurnost umjesto apsolutne sigurnosti, moguće je zajednički izgraditi mirniji, stabilniji i prosperitetniji svijet.