Danas je gotovo nezamislivo živjeti bez plaćanja kreditnim i debitnim karticama. Kao i svaki oblik plaćanja, plaćanje karticama došlo je na metu prevaranata i kradljivaca.

Zbog velikog porasta ovog oblika krađe, takozvanog skimminga, svakako treba biti na oprezu. Banke će u slučaju da otkriju takvu prijevaru kartice u najkraćem roku blokirati, a izgubljenu imovinu i troškove nadoknaditi, no ipak se čuvajte. Kao što su mnogi doznali, neugodno je već i samo ostati bez kartica na nekoliko dana dok se ne izradi nova, a kamoli izgubiti novac. Mikrokamere, skeneri podataka, lažne tipkovnice, sve je to dio opreme koju koriste organizirane bande lovaca na kreditne kartice. Idu tako daleko da montiraju vlastitu opremu na bankomate kako bi prikupili podatke o karticama. Oprema toliko oponaša dizajn bankomata da običan građanin teško može primijetiti lažnu tipkovnicu ili mikrokameru, a o skeneru za bankomate suvišno je i govoriti. Počinitelji, u pravilu stranci, opremu montiraju te pomoću nje prikupe određen broj podataka. Svoj novac možete zaštititi ako se držite nekoliko elementarnih sigurnosnih pravila. Lopovi 21. stoljeća odbacili su stare tehnike krađe kartica i podataka, a sada se koriste najsuvremenijom tehnologijom. Dok plaćate u trgovinama ili na bankomatima podižete ili pohranjujete novac, mikrokamerama, skenerima i lažnim tipkovnicama snimaju vaše podatke i izrađuju lažne kartice.

Do zaporke uz pomoć kamere
U prvo vrijeme uopće se ne zna da su otuđeni podaci. Nakon nekog vremena izrade lažne kartice i počnu podizati novac u inozemstvu. Kako se zaštititi od takve prijevare? Prva mjera predostrožnosti je pokriti rukom tipkovnicu bankomata dok se upisuje pin. Valja i dobro promotriti bankomat pa ako otvor za kartice izgleda neuobičajeno, onda treba obavijestiti banku. Krađa se najčešće odvija tako da se u bankomat postavi lažni čitač kartica koji kopira podatke s magnetskog zapisa kartice. Oni su sami po sebi beskorisni ako se ne zna zaporka. Nju lopovi doznaju tako što montiraju minijaturnu kameru koja, najčešće preko ramena, snima unos pina. Današnje mini kamere ne moraju nužno biti u bankomatu, već mogu biti udaljene i nekoliko metara od njega. Također treba znati da u slučaju bilo kakve sumnje na prijevaru treba odmah kontaktirati banku. No nisu samo bankomati mjesto na kojem se “snimaju” podaci. I restorani su često mjesta za skeniranje podataka s kartice pa je savjet nikad ne ispuštati karticu iz vida, a pin skrivajte pri utipkavanju. Klasične krađe sve više potiskuju prijevare preko e-mail poruka koje vabe korisnike na otkrivanje povjerljivih podataka s njihovih kartica. Riječ je o pokušaju krađe identiteta korisnika i njegove kartice prema metodi koja se naziva “phishing”. Rastom broja korisnika kartica i sve većim udjelom bezgotovinskih transakcija u ukupnom platnom prometu sve je veća potreba za zajedničkom i sustavnom suradnjom svih kartičara s MUP-om i Državnim odvjetništvom.

Teško uočivo
Vlasnik kartice se odgovornim ponašanjem može najbolje zaštiti. Stoga pin, koji je izravno poznat samo vlasniku, ne treba otkriti ni banci ni kartičarskoj kući, a posebno ne treba nasjedati na eventualne savjete slučajnih prolaznika kod bankomata. Više od dvije trećine bankomata smješteno je izvan prostora matičnih banaka. “Phishing” je metoda krađe novca u kojoj se koriste lažna web mjesta ili se hvata e-pošta o vašoj kreditnoj kartici ili bankovnom računu. Ta je metoda sofisticirana, a sučelja internetskih stranica nalik su originalnom pa je vrlo teško, gotovo nemoguće, uhvatiti “phishing”. No i to se može spriječiti. Banke vas gotovo u pravilu ne pitaju za bankovne podatke preko e-pošte. Ako dobijete takav zahtjev, gotovo je sigurno riječ o “phishingu”. Nikad ne odgovarajte na takvu e-pošte niti otvarajte linkove koje vam nude. Također valja redovito ažurirati podatke o operacijskom sustavu, primjerice za Windows ili Office, antivirusnim programima.

Lažne stranice

Softverom protiv varalica
Kod sigurnog plaćanja internetska adresa počinje s https://, a ne http://. Ako nije tako to je najbolji znak da ste preusmjereni na “site” kojim se koriste varalice. U sprečavanju takvih neugodnosti pomaže i softver za “antiphishing”, koji većina modernih preglednika ima barem kao opciju.