Dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX od početka godine pao je više od 30 posto, a ništa bolje ne ide ni ostalim indeksima svjetskih burzi. To navodi na zaključak kako su sve najveće burze u Europi i svijetu već zakoračile na teritorij medvjeda. “Veći pad CROBEX-a ne može se gledati izolirano od prošlog razdoblja u kojem je indeks ostvario višestruko veće prinose u odnosu na sve svjetske indekse. Tako je CROBEX ostvario rast viši od 60 posto u prošloj godini, dok su razvijena svjetska tržišta ostvarila gotovo zanemarivu stopu rasta”, tvrdi Denis Smolar, predsjednik Uprave savjetničke kuće Fima FAS-a.

Pad burzi
Globalna financijska kriza ponovno se pokazala snažnijom nego što se to prvotno mislilo, a još joj se ne nazire kraj. Od velikih europskih burzi najviše su pogođene one u najjačim gospodarstvima poput Njemačke i Francuske, dok su tržišta u razvoju još teže pogođena korekcijama. Njemački dionički indeks DAX od početka godine izgubio je više od 20 posto svoje vrijednosti, dok je francuski CAC-40 pao za 22 posto. Euro Stoxx 50, indeks eurozone, otklizao je 24 posto, a 15-postotni pad britanskog FTSE 100 u takvim uvjetima odaje sliku blagog pada. Tržišta u razvoju još su teže pogođena pa je tako Hang Seng, indeks hongkonške burze, potonuo 21 posto, dok je šangajski kompozitni indeks prepolovio svoju vrijednost. Indijski Bombay 500 pao je gotovo 38 posto. Newyorški Dow Jones otklizao je tek 15 posto, ali je i dosegnuo najniže razine od rujna 2006. godine. Iako dionički indeksi imaju svoje specifičnosti ovisno o načinu izračuna vrijednosti jer su neki vagani tržišnom kapitalizacijom, neki free float tržišnom kapitalizacijom, odnosno vagani cijenom i slično, oni služe za usporedbu izvedbi različitih tržišta kroz vrijeme. Inflacija potpomognuta divljanjem cijena energenata povećava zabrinutost ulagača na tržištu dionica. Vraćanje optimizma na svjetske burze bit će vrlo težak zadatak središnjim bankama jer pokušavaju obuzdati inflaciju trudeći se da istovremeno ne uspore gospodarski rast.

Fedov poučak
Podizanje kamatnih stopa kao glavni instrument središnjih banaka može usporiti inflaciju, ali najčešće dovodi i do usporavanja gospodarstava. Ono europsko je već počelo usporavati, a američko je blizu recesije iako ima i onih koji tvrde da je ono već ušlo u razdoblje recesije. U takvim će uvjetima biti u nekom kraćem razdoblju dosta teško vratiti optimizam na tržišta kapitala. Hrvatsko tržište kapitala također nije imuno na svjetska kretanja te je na Zagrebačkoj burzi uz pad vrijednosti primjetan i pad prometa koji je protekloga tjedna iznosio samo 290 milijuna kuna. “Domaće tržište kapitala i dalje spada u tržišta u nastajanju, koje ipak karakterizira veća volatilnost u odnosu na razvijena tržišta, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu”, kaže Smolar. Burze u srednjoj i istočnoj Europi slično kao i Zagrebačka burza bilježe smanjenje prometa i veći pad indeksa. Smolar kaže da je kod usporedbe potrebno pogledati sektorsku strukturu indeksa, ali i utjecaj pojedinih dionica na kretanje indeksa. “Iz sastava CROBEX-a vidljivo je da četiri dionice čine oko 46 posto udjela u indeksu čime je kretanje indeksa pod snažnim utjecajem kretanja pojedinih dionica. Što se tiče sektorske strukture, nakon uvrštenja Ine i THT-a struktura se približila srednjoeuropskim indeksima, uz izuzetak većeg udjela bankarskog sektora. Tako u strukturi CROBEX-a prednjače građevinski, naftni i telekom sektor čineći nešto manje od polovice vrijednosti indeksa, dok primjerice u kompozitnom indeksu mađarskog, češkog i poljskog tržišta prednjači bankarski sektor sačinjavajući više od trećine ukupne vrijednosti indeksa”, objasnio je Smolar razlike, ali i sličnosti između burzi u regiji.

Volatilnost burzi usporava rekapitalizaciju banaka

Volatilnost tržišta kapitala uzrokovana strahovanjima vezanim uz inflaciju dodatno su zakomplicirale rekapitalizacije bankovnih sustava prije svega u SAD-u, ali i Europi. “Dok se tržišta dionica ruše, prijeko potrebna rekapitalizacija postaje sve teža i teža jer apetiti ulagača za novim prodajama udjela sve više kopni”, požalio se nedavno Mario Draghi, guverner talijanske središnje banke koji je ujedno i predvodnik globalnih napora u reformiranju financijskih regulatornih pravila.