Kina više nije poželjno tržište. Barem je tako sudeći prema mišljenju analitičara najveće američke bankovne grupacije Citigroup. Naime, oni tvrde da je kinesko tržište (čije su dionice prošle godine imali najveći rast na svijetu) došlo do vrhunca, te kako je od Tajvana i Južne Koreje preuzelo primat tržište gdje ima najmanje prostora za širenje. Indeks CSI 300, koji prati dionice denominirane u kineskim juanima i kojima se trguje na burzama u Šangaju i Shenzenu, svoj najbolji rezultat dostigao je 16. listopada 2007., a od tada je pao za 18 posto. “Procijenjene vrijednost još su skupe na ovoj razini, no čini se kako su ti posljednji trzaji. U budućnosti će razine indeksa padati”, mišljenja je Erwin Saft, šef odjela za istraživanje equity tržišta Kine i Hong Konga u tvrtki BNP Paribas Securities. CSI 300 prošle je godine imao rast od 162 posto, što je najviše od svih 90 globalnih indeksa obuhvaćenih analizom tvrtke Bloomberg. Dionice su rasle zbog nade investitora da će porast najbrže rastuće svjetske ekonomije podignuti profite kompanija. Indeks Hang Seng China Enterprises, koji prati tzv. H dionice kineskih kompanija kojima se trguje u Hong Kongu, u 2007. zabilježio je rast od 56 posto, no od svoga rekordnog rezultata ostvarenog 30. listopada 2007. pao je za 35 posto. Pad tih dvaju indeksa nastavljen je i jučer nakon što je najveća zimska oluja posljednjega desetljeća u Kini omela uobičajeni transport te uobičajenu proizvodnju goriva i energije. CSI 300 pao je za 7,2 posto, a indeks H dionica je zabilježio pad od 5,9 posto. Inače, strelovit rast cijena kineskih dionica pomogao je njihovim kompanijama da se pozicioniraju među najveće svjetske tvrtke. Tako Kina sada ima šest kompanija među 25 najvećih na svijetu. No jedino se od njih PetroChina (najveća svjetska tvrtka po tržišnoj kapitalizaciji) nalazi među 25 najuspješnijih kompanija po profitu. Usprkos tome investitori su od 2. siječnja povukli 4,7 milijardi dolara iz azijskih fondova. Također su menadžeri tih institucija reducirali alokaciju sredstava za hongkonške dionice i usmjerili povećane investicije prema Indoneziji, Maleziji i Filipinima.
Kineski indeks CSI 300 svoj je rekord dostigao 16. listopada 2007. godine, a od tada je pao za čak 18 posto
Kina više nije poželjno tržište. Barem je tako sudeći prema mišljenju analitičara najveće američke bankovne grupacije Citigroup. Naime, oni tvrde da je kinesko tržište (čije su dionice prošle godine imali najveći rast na svijetu) došlo do vrhunca, te kako je od Tajvana i Južne Koreje preuzelo primat tržište gdje ima najmanje prostora za širenje. Indeks CSI 300, koji prati dionice denominirane u kineskim juanima i kojima se trguje na burzama u Šangaju i Shenzenu, svoj najbolji rezultat dostigao je 16. listopada 2007., a od tada je pao za 18 posto. “Procijenjene vrijednost još su skupe na ovoj razini, no čini se kako su ti posljednji trzaji. U budućnosti će razine indeksa padati”, mišljenja je Erwin Saft, šef odjela za istraživanje equity tržišta Kine i Hong Konga u tvrtki BNP Paribas Securities. CSI 300 prošle je godine imao rast od 162 posto, što je najviše od svih 90 globalnih indeksa obuhvaćenih analizom tvrtke Bloomberg. Dionice su rasle zbog nade investitora da će porast najbrže rastuće svjetske ekonomije podignuti profite kompanija. Indeks Hang Seng China Enterprises, koji prati tzv. H dionice kineskih kompanija kojima se trguje u Hong Kongu, u 2007. zabilježio je rast od 56 posto, no od svoga rekordnog rezultata ostvarenog 30. listopada 2007. pao je za 35 posto. Pad tih dvaju indeksa nastavljen je i jučer nakon što je najveća zimska oluja posljednjega desetljeća u Kini omela uobičajeni transport te uobičajenu proizvodnju goriva i energije. CSI 300 pao je za 7,2 posto, a indeks H dionica je zabilježio pad od 5,9 posto. Inače, strelovit rast cijena kineskih dionica pomogao je njihovim kompanijama da se pozicioniraju među najveće svjetske tvrtke. Tako Kina sada ima šest kompanija među 25 najvećih na svijetu. No jedino se od njih PetroChina (najveća svjetska tvrtka po tržišnoj kapitalizaciji) nalazi među 25 najuspješnijih kompanija po profitu. Usprkos tome investitori su od 2. siječnja povukli 4,7 milijardi dolara iz azijskih fondova. Također su menadžeri tih institucija reducirali alokaciju sredstava za hongkonške dionice i usmjerili povećane investicije prema Indoneziji, Maleziji i Filipinima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu