Izlaskom iz programa međunarodne financijske pomoći Cipar je postao treća europska država uz Irsku i Portugal koja je zatvorila najbolniju stranicu u modernoj ekonomskoj povijesti. Mediteranski otok u ponedjeljak je službeno izašao iz programa pomoći koji je bio prisiljen prihvatiti 2013. godine nakon što se zemlja našla na financijskom rubu zbog koktela propalih banaka, rastućeg proračunskog manjka te nemogućnosti daljnjeg zaduživanja na međunarodnom tržištu.

Program pomoći bio je vrijedan 10 milijardi eura, a zanimljivo je da trećinu tog iznosa Cipar nije iskoristio. Hvalospjevi vladi u Nikoziji došli su u ponedjeljak iz Bruxellesa koji je zajedno s Međunarodnim monetarnim fondom pratio provođenje mjera štednje. "Cipar se sada može samostalno financirati, a mnoge fiskalne, financijske i strukturne reforme koje su pokrenute dovele su Cipar na put održivog razvoja", izjavio je čelnik Euroskupine, nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem.

"Sve u svemu, cipraske vlasti napravile su vrlo, vrlo dobar posao", dodao je Dijsselbloem. A posao o kojem govori nizozemski ministar sastoji se u striktnom provođenju zahtjeva međunarodnih vjerovnika u vidu reformi mirovinskog sustava, smanjenja javnog sektora i provođenja privatizacije. Štoviše, izlazak iz programa pomoći ne znači da će se Cipar vratiti na staro, najavio je još prošloga mjeseca ministar financija Harris Georgiades. "Ostajemo vrlo fokusirani i posvećeni reformama, održavanju proračunske dicipline i nadziranju bankovnog sektora", izjavio je za CNBC tamošnji ministar financija.

Uz Grčku, Irsku i Portugal, Cipar je bio četvrta država koja je morala ući u taj program. Iako je okidač bio dolazak financijske krize, uzroci problema bili su različiti, tvrdi Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG-Splitske banke. "U Grčkoj je problem bio održivost javnih financija i nekonkurentnost, a u Irskoj nedovoljna regulacija bankovnog sektora i balon na tržištu nekretnina. U slučaju Cipra nestabilan bankovni sustav ugrozio je cijelo gospodarstvo", pojasnio je Šantić.