OSIJEK – Dok je njemačkom seljaku iz Bavarske nezamislivo prodati hektar poljoprivrednoga zemljišta za cijenu manju od jednoga potpuno novoga automobila marke BMW, hrvatski poljoprivrednik za takav pothvat mora na “bubanj’” staviti nekoliko hektara vlastitoga zemljišta. Posljednje četiri godine slika se u Hrvatskoj ipak mijenja, a takav pozitivan trend trebao bi se, procjenjuju poznavatelji tržišta, nastaviti iduće dvije do tri godine. Predviđanja su to kakva očekuju posrednici u prodaji nekretnina. No u Osijeku je vrlo mali broj agencija koje u svojoj ponudi imaju poljoprivredno zemljište.

Eksplozija cijena
Iako je ono prije 30 godina bilo potpuno marginalizirano, posljednjih godina situacija se drastično mijenja.
“Uslijedila je prava eksplozija cijena poljoprivrednoga zemljišta u Hrvatskoj. One su skočile od 100 do 200 posto, a slično se očekuje i u idućim godinama. Potražnja je čak deset puta veća od ponude. Osobito su tražene veće “table” jer se u Europskoj uniji teži okrupnjavanju poljoprivrednih gospodarstava koja raspolažu s 50 i više hektara zemljišta. U cijeloj Hrvatskoj takvih površina ima samo 2 posto, a u njemačkoj saveznoj državi Bavarskoj čak ih je 90 posto. Od trenutka kada je Hrvatska započela pregovore s EU, stranci su se zainteresirali za naše kvalitetno poljoprivredno zemljište pa se tako kod nas za veće i manje “table” treba izdvojiti između 5000 i 6000 eura, a za takav hektar u Nizozemskoj plaća od 60.000 do 70.000 eura! Interes za kupnju pokazali su stranci iz desetak europskih zemalja. Bilo je čak i tri skupine poslovnih ljudi iz Izraela koji su spremni 1000 do 2000 hekatara zemljišta platiti u gotovini. Možda je, s druge strane, dobro to što nema puno velikih parcela jer bi inače sve rasprodali strancima u samo nekoliko mjeseci”, objašnjava Nikola Matijević ispred agencije “Ljubek nekretnine”, dodajući kako za jedno od najkvalitetnijih zemljišta u Europi slovi ono u okolici grada Vukovara. Slično komentiraju i u “German nekretninama”, agenciji koja povećani interes za kupnju poljoprivrednog zemljišta bilježi unzad godinu dana. Potreba za okrupnjavanjem poljoprivrednih gospodarstava i ovdje se artikulira željom potencijalnih kupaca koji, kako ističe Ana Kristić, traže sve više površine do 10 hektara u jednom komadu.Da su sami seljaci zainteresirani za kupnju, bez oklijevanja će potvrditi predsjednik Udruge seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo, ali komentira kako velikim dijelom kupnju nije moguće relizirati jer gruntovne knjige nisu sređene pa se zemlja ne može prodati. Laslo smatra da se poznatim inforacijama cijena hektara poljoprivrednog zemljišta različito plaća, a to, kao i svugdje, ovisi o kvaliteti.“U Vukovarsko-srijemskoj županiji može se dobiti oko 2000 eura za hektar, a na području Đakovštine jutro stoji od 1000 do 1200 eura. Što se tiče interesa stranaca, imao sam i sam neke kontakte s ljudima, Hrvatima koji žive u inozemstvu, a zainteresirani su za kupnju zemljišta. Ne vjerujem da će postojati golem interes stranih državljana jer, primjerice, u Poljskoj koju sam posjetio agencije ne mogu prodati oko 24.000 hekatara zemlje koja se nalazi na teritoriju uz granicu s Njemačkom”, priča Laslo.

Krediti za poljoprivrednike
Najnoviji “puls” kupnje poljoprivrednoga zemljišta “opipali” su i u Slavonskoj banci d.d. kao članici Hypo Alpe-Adria banke koja je svojim kreditnim linijama odlučila pratiti zahtjeve poljoprivrednika. Zainteresirani se kod njih mogu kreditno zadužiti do 10 godina uz poček do 2 godine koji nije obvezan. Za to vrijeme kamatna stopa se obračunava mjesečno, a kumulira i plaća jedanput godišnje. Ako je iznos kredita vezan uz švicarski franak, godišnja promjenjiva kamatna stopa iznosi 4,50 posto, a ona uz euro je 6,50 posto.

Obiteljska gospodarstva za proizvodnju
Upravo različitim povoljnim kreditnim modelima, primjerice HBOR-a ili SAPARD programa, Ernest Nad iz HGK-Županijske komore Osijek smatra kako će se iskristalizirati obiteljska gospodarstva koja će biti budući nositelji razvoja Hrvatske. Nad napominje kako su poljoprivrednici u zemlji prepoznali svoju šansu, pa okrupnjavanjem žele doći do razine proizvodnje koja će im omogućiti siguran dohodak, dovoljne količine i proizvodnju za poznatoga kupca. U susjednoj Mađarskoj, primjerice, već je 60 hektara nedostatno za zaradu solidnoga prihoda, a za nedavnoga posjeta Estoniji Nad je imao prilike vidjeti kako već sada raspolažu i s površinama od 80 hekatara zemljišta pa na više.