Indeks globalnih cijena hrane porastao je u ovogodišnjem travnju po prvi put u zadnjih godinu dana te je na razini otprilike 20 posto viši od rekordne razine dosegnute u ožujku 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Taj indeks UN Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), koji  prati cijene prehrambenih proizvoda kojima se najviše u svijetu trguje, u prošlom je mjesecu u prosjeku iznosio 127,2 boda, u odnosu na 126,5 bodova u mjesecu ranije, objavila je agencija u petak.

Ta agencija sa sjedištem u Rimu objavila je da travanjsko povećanje uključuje više cijene šećera, mesa i riže, koji su zasjenili pad indeksa cijena žitarica, mliječnih proizvoda i biljnog ulja.

“Kako se gospodarstva oporavljaju nakon značajnog usporavanja, potražnja će rasti a cijene hrane povećavati”, rekao je glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero.

Indeks cijena šećera porastao je 17,6 posto u odnosu na ožujak i dosegnuo najvišu razinu od listopada 2011., a FAO kao razlog navodi zabrinutost zbog smanjene opskrbe nakon naniže revidirane proizvodnje u Indiji i Kini, kao i niže proizvodnje u Tajlandu i Europskoj uniji.

Indeks mesa je na mjesečnoj razini porastao 1,3 posto, a istodobno su cijene mliječnih proizvoda smanjene su 1,7 posto, biljnog ulja za 1,3 posto, a žitarica za 1,7 posto. Pritom je pad svjetskih cijena svih glavnih žitarica nadmašio rast cijena riže.

“Povećanje cijena riže iznimno je zabrinjavajuće, a ključno je da se obnovi inicijativa za Crno more kako bi se izbjeglo svako povećanje cijena pšenice i kukuruza”, rekao je Torero, misleći na dogovor Rusije i Ukrajine o dozvoli izvoza ukrajinskog žita preko Crnog mora.

U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji žitarica, FAO procjenjuje da će svjetska proizvodnja pšenice u 2023. iznositi 785 milijuna tona i biti nešto ispod razine u 2022. godini. To bi ipak bila druga po obujmu proizvodnje rekordna godina zabilježena do sada.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Izgledi za proizvodnju riže duž i južno od ekvatora za 2023./24. su različiti, uglavnom zbog regionalno različitog utjecaja La Nina”, rekao je FAO.

FAO je povisio svoju procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2022. na 2,78 milijardi tona, s prethodnih prognoziranih 2,77 milijardi, a to je svega jedan posto ispod proizvodnje u prethodnoj godini.

Svjetska potrošnja žitarica u razdoblju 2022./2023. procijenjena je na 2,78 milijardi tona, priopćio je FAO, što predstavlja pad za 0,7 posto u odnosu na sezonu 2021./22.

Očekuje se da će svjetske zalihe žitarica do kraja sezone 2022./2023. smanjiti za 0,2 posto u odnosu na razine s početka sezone od 855 milijuna tona.