Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su i prošloga tjedna, petoga zaredom, jer su zbog širenja koronavirusa u svijetu paralizirani dijelovi gospodarstva, pa je znatno smanjena i potražnja za ‘crnim zlatom’.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 7,6 posto, na 24,93 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,5 posto, na 21,51 dolar.

Cijene su nafte prošloga tjedna osjetno oscilirale, ovisno o vijestima o poticajima u najvećim svjetskim gospodarstvima kojima se nastoje ublažiti gospodarske štete od širenja koronavirusa.

Podršku cijenama pružale su vijesti o paketu pomoći američkom gospodarstvu od oko 2.200 milijardi dolara, koji je dogovoren u Kongresu, kao i poruke iz američke središnje banke Feda o izvanrednim mjerama za povećanje likvidnosti na tržištima.

Novo vrijeme

Ovo je pravi lijek za nastupajući gospodarski slom

I vlasti drugih zemalja pokušavaju podržati gospodarstvo, no mnogi dijelovi gospodarstva jednostavno su paralizirani jer je u nastojanjima da se zaustavi širenje koronavirusa tri milijarde ljudi blokirano, zatvoreno u svojim domovima.

Zbog toga bi svjetska potražnja za naftom mogla pasti i za 20 posto, kazao je prošloga tjedna Fatih Birol, čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), i pozvao velike proizvođače poput Saudijske Arabije da pomognu stabilizirati naftna tržišta.

Međutim, analitičar Commerzbanka Eugen Weinberg drži da će se Saudijci oglušiti na pozive čelnika IEA-e.

“Sumnjamo da će se Saudijska Arabija tako lako dati nagovoriti da odustane od puta osvete kojim je nedavno krenula”, kaže Weinberg, aludirajući na cjenovni rat Rusije i Saudijske Arabije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

S druge strane, Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog državnog stabilizacijskog fonda, kazao je da bi vodeći proizvođači nafte mogli sklopiti novi sporazum za uravnoteženje tržišta ako im se pridruže i druge zemlje.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i skupina nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom sklopile su krajem 2018. sporazum o ograničenju proizvodnje kako bi poduprle cijene, no nedavno se taj sporazum raspao jer Rusija nije pristala na dodatno smanjenje proizvodnje nego samo na nastavak dosadašnjih organičenja.

Zbog toga je uslijedio cjenovni rat između Saudijska Arabije i Rusije, no moguće je smirivanje napetosti jer ‘koronakriza’ prijeti gubitkom prihoda od prodaje nafte i jednima i drugima.

Zamjenik ruskog ministra energetike Pavel Sorokin procijenio je da se zbog epidemije potražnja za naftom smanjila za 15 do 20 milijuna barela dnevno.

Grupa za istraživanje nafte i plina JBC Energy drastično je, pak, snizila prognozu potražnje za naftom u ovoj godini i sada očekuje da će u prosjeku pasti za više od 7,4 milijuna barela dnevno.

Prošle godine globalna potražnja za naftom kretala se oko 100 milijuna barela dnevno.

Zbog svega toga, od početka godine do kraja prošloga tjedna cijene nafte pale su otprilike 65 posto.