Građani ne odustaju od uzimanja kredita, ponajprije stambenih,ali i gotovinskih kojima “krpaju” rupe u kućnim proračunima koje otvara inflacija.

Kako pokazuju podaci središnje banke na koje su se osvrnuli analitičari Raiffeisen banke (RBA), ukupni krediti stanovništvu krajem lipnja porasli su za 5,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dosegnuvši 146,4 milijardi kuna.

Rast od 3,5 posto
U odnosu na kraj prošle godine ukupni krediti stanovništvu zabilježili su rast od 3,5 posto, dok je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima s iznosom od 76,9 milijardi kuna na kraju lipnja iznosio 52,6 posto.

Rastu ukupnih kredita doprinijeli su prvenstveno valutni krediti koji su zabilježili dvoznamenkastu godišnju stopu rasta od 11,6% (+2,2% mjesečno), a njihovo ubrzanje traje kontinuirano od početka godine. U odnosu na prethodno tromjesečje, ukupni krediti porasli su za 3,3 milijardi kuna ili 2,3 posto.

Promatrano po instrumentima, na osnovi stanja, najveći generator rasta ukupnih kredita bili su stambeni krediti s rastom od 9,9 posto na godišnjoj (+6,4 milijarde kuna) i 1,7 posto na mjesečnoj razini (+1,2 milijardi kuna). Krajem lipnja stambeni krediti iznosili su 71,3 milijardi kuna, a trend laganog ubrzanja dinamike rasta na godišnjoj razini nastavlja se četvrti mjesec zaredom.

Rast stambenih kredita povezan je s novim kreditima odobrenima u sklopu državnog programa subvencioniranja otplate za mlađe dobne skupine, ali i kao vrsta ulaganja s ciljem zaštite od inflacije i korištenja pozitivnog učinka realno negativnih kamatnih stopa na kredite.

S druge strane, i gotovinski nenamjenski krediti s iznosom od 54,2 milijardi kuna blago su ubrzali na godišnjoj razini zabilježivši rast od 1,5 milijardi ili 2,8% (u odnosu na 2,7% krajem svibnja) te 100 milijuna kuna ili 0,3% u odnosu na mjesec ranije. Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja prošle godine uz kontinuirano ubrzanje dinamike rasta.

Uskoro ‘ispuhavanje’
U odnosu na prethodno tromjesečje, stambeni krediti porasli su za 2,5 milijarde kuna ili 3,6 posto, dok su gotovinski nenamjenski krediti zabilježili rast od 458 milijuna kuna ili 0,8 posto. Analitičari RBA ističu kako bi se trend rasta uskoro mogao “ispuhati”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“U drugom polugodištu očekujemo sporiji rast stambenih kredita nakon što se iskoristi proljetni volumen subvencija, a potrošački krediti bi trebali brže rasti pod pritiskom potrošačkih cijena. Ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plaća i ostalih primitaka kućanstava otvara jaz u kućnim budžetima i održava potražnju za potrošačkim kreditima”, navodi se u analizi RBA.