Kamatne stope na domaćem tržištu novca u posljednje su vrijeme bilježile znatne promjene. Sredinom studenoga bile su iznad 3,5 posto, a u srijedu su pale na oko 0,5 posto. Na to je najviše utjecala potražnja banaka za kunama, kaže Constantin Cesnovar, izvršni direktor riznice Hypo Alpe-Adria banke.

Prosječne kamatne stope na tržištu novca su se s ispod 0,8 posto početkom mjeseca popele više od 3,5 posto, a sada su oko 1,60 posto. Što se događa? Koji je razlog takvoj volatinosti? U listopadu su kamatne stope ‘divljale’, a razina iznad 3,5 posto nije bila čest slučaj ove godine.
Najveći generator volatilnosti kamatnih stopa na tržištu novca je potražnja banaka za kunama u razdoblju održavanja obvezne rezerve kod HNB-a. Početkom razdoblja održavanja banke imaju veću potražnju za kunama, pa shodno tome i kamate rastu, dok kraj razdoblja obično obilježi smanjena potražnja i niže kamate. Također veći utjecaj imaju državni depoziti u HNB-u koje država povremeno ubacuje u sustav.

Općenito, kolika je eksponiranost hrvatskih tvrtki valutnim rizicima i koja im je najveća boljka? Je li time valutni rizik prebačen na kompanije kao i građane, ili je u tom slučaju situacija drukčija?
Hrvatska privreda je otvorena privreda. I privatni i javni sektor su u velikoj mjeri izloženi valutnim rizicima. U ovom slučaju kompanije imaju više instrumenata na raspolaganju za zaštitu od valutnog rizika, dok građani za sada nemaju isto toliko mogućnosti. Pitanje je u kojoj mjeri takve instrumente kompanije stvarno i koriste. Svakako možemo primijetiti pozitivne pomake u proteklih godinu dana (svijest o potrebi hedginga se povećala).

Nakon problema koji je nastao sa švicarskim frankom, koje valute su sada najpopularnije? Koje su sigurna utočišta, a koje su primamljive za dobru zaradu?
S obzirom na jačanje švicarskog franka u posljednje tri godine, zaduživanje u toj valuti više nije popularno. Nadalje, na domaćem tržištu depoziti u eurima i dalje su najpopularniji (čine 70 posto depozita – VC i FX). Također možemo istaknuti povećano zanimanje za ulaganje u zlato, što u Hrvatskoj za sada nije moguće.

Što u današnje volatilno vrijeme savjetovati klijentu koji na primjer ima milijun eura? Da igra na sigurno i kako? Što ako je skloniji riziku?
Zasigurno da je jedan od glavnih kriterija za alokaciju vlastitoga kapitala u različite imovinske klase averzija prema riziku. Ako govorimo o realnom očuvanju vrijednosti imovine na domaćem tržištu, i dalje su najpopularniji depoziti u eurima te kao druga mogućnost ugovaranje polica životnog osiguranja. Ulaganje u fondove jedna je od opcija za one koji su skloniji riziku.

Imajući u vidu krizna vremena, koji su sada najveći izazovi s kojima se susreću riznice banaka?
Najveći izazov riznice je približiti klijentima nove proizvode (derivate) koji su prilagođeni trenutnim tržišnim uvjetima, u smislu upravljanja rizikom (kamatnim i valutnim), ponajviše zato što je većina klijenata na domaćem tržištu tek počela stjecati znanja i iskustva u korištenju spomenutih instrumenata.