Europska središnja banka (ECB) u srijedu je u financijski sustav ubacila dodanih 529,5 milijardi eura. Čak 800 banaka sudjelovalo je na aukciji ECB-a na kojoj su uzimali jeftine trogodišnje zajmove središnje banke.

“Zapanjujući je broj banaka koji je sudjelovao u aukciji, što jasno signalizira da je velik broj malih banaka tražio novac i čini se da bi taj novac mogao biti proslijeđen u gospodarstvo”, izjavio je za Bloomberg Laurent Fransolet, čelni strateg Barclays Capitala za dugove. To je drugi put da je ECB organizirao aukciju na kojoj bankama nudi neograničena, “jeftina” sredstva kojima se u financijski sustav želi upumpati dodatan kapital kako bi banke imale veliku likvidnost. Naime, europskim bankama ove godine dospijeva 700 milijardi eura duga, što je predstavljalo veliku opasnost za sustav pa je ECB morao reagirati. Iako središnja banka ne objavljuje koje su banke rabile jeftine zajmove, kako ih se ne bi stigmatiziralo kao one kojima je potrebna pomoć, najveće korisnice bile su španjolske i talijanske banke. Posljednji podaci ECB-a pokazuju da su banke tih dviju država najviše kupovale državne obveznice u posljednja dva mjeseca, što je bio i jedan od ciljeva ECB-ova programa – kupovanje državnih obveznica na tržištu kako bi se snizila cijena zaduživanja. Dio novca koji su banke uzele na prošloj aukciji vratio se ECB-u na čuvanje, što je bio još jedan signal jačine nestabilnosti i nepovjerenja jer su banke radije gubile novac. Podsjetimo, banke su posudile novac od ECB-a po kamatnoj stopi od jedan posto, dok je stopa na depozite 0,25 posto. Mnogi analitičari očekuju da će se novac iz druge runde jeftinih zajmova koristiti za refinanciranje dugova, kupnju državnih obveznica i da će potaknuti likvidnost. No ostaje vidjeti koliko će se kapitala spustiti u realnu ekonomiju kao krediti kompanijama, piše Financial Times. Dio analitičara pak smatra da jeftini zajmovi ECB-a imaju i lošu stranu. Naime, ističu kako su se banke toliko naviknule na jeftin novac iz središnje banke da neće proći dugo vremena do nove aukcije. Međutim, Mario Draghi, predsjednik ECB-a, uvjerava da su navedene mjere privremene.