Europska komisija pokrenula je dvije istrage protiv financijskih institucija i klirinških kuća koje posluju u Europi radi sumnji da su manipulirali instrumentima osiguranja naplate potraživanja obveznica (tzv. credit default swaps, CDS).

Ove istrage, zapravo, signaliziraju da postoji sve veća želja političkih lidera u bacanju novog svjetla na globalno tržište CDS-ova, kojeg su mnogi financijski stručnjaci, ali i politika, okrivili za pogoršanje financijske krize 2008. godine, kao i dužničke krize u Europi prošle godine, piše Wall Street Journal. Dužnosnici Europske unije istražuju ugovore između velikih financijskih institucija, pružatelja informacija o tržištu i klirinških kuća i jesu li ti ugovori doveli do narušavanja konkurencije na tom svjetskom tržištu teškom 23.000 milijardi dolara. “CDS-ovi imaju korisnu ulogu za financijska tržišta i za gospodarstva. Najnoviji događaji pokazali su, doduše, kako trgovanje ovom vrstom imovine pati od velikog broja manjkavosti koje se ne mogu riješiti samo regulacijom”, poručio je Joaquin Almunia, čelni čovjek Europske komisije za pitanje konkurentnosti najavljujući istrage. No, pitanje CDS-ova i način njihovog trgovanja nije sada prvi puta postavljeno. Naime, EU je još prošle godine predložila donošenje oštrije regulacije u trgovanju ovom vrstom vrijednosnih papira. Pogotovo za one ulagače koji CDS-ove koriste za spekulativno trgovanje, umjesto kao način osiguranja imovine (hedging) u obveznicama. No, koliko su europski birokrati ažurni, pokazuje da Europski parlament i Vijeće Europe još uvijek raspravlja o tim novim pravilima.

Tajni ugovori
Prva istraga EK-a tiče se britanske kompanije Markit koja pruža usluge određivanja cijene i ostalih financijskih informacija koje su potrebne za trgovanje CDS-ovima. Također, istraga želi pokazati je li Mrkit imao tajne sporazume as 16 svjetskih banaka ne bi li dominirali tržištem i istisnuli ostale konkurente kao što su Thomson-Reuters i Bloomberg. Od 16 banaka, najpoznatije su Bank of America, Barclays, Citigroup, Credit Suisse, Deutsche bank, Goldman Sachs, JPMorgan Chase i UBS.Naravno, britanska kompanija Markit poručuje kako nema nikakve tajne sporazume s niti jednom bankom. Također, ova istraga samo je dodatak istrazi koju je 2009. godine započelo američko Ministarstvo financija. Istraga Amerikanaca još uvijek je u tijeku i ne zna se u kojem smjeru ide. Druga istraga želi pokazati je li klirinška kuća ICE Clear Europe imala posebne aranžmane sa devet od tih 16 banaka i jesu li te banke dobile povoljnije uvjete kako ne bi poslovale sa ostalim klirinškim kućama. Iz ICE-a poručuju kako su oni najjača klirinška kuća u Europi i budući da pružaju najbolju uslugu, nema razloga za sumnju u mutne poslove.

Nije jedina istraga
Inače, tržište CDS-ova kontrolira manje od 20 najvećih svjetskih financijskih institucija. Te banke kupuju i prodaju CDS-ove u ime svojih klijenata. Tako osiguravajuće kuće koriste te instrumente kao zaštitu od pada vrijednosti obveznica u svojim porteljima, dok hedge fondovi spekuliraju s rizicima država koje su zadužene, kompanija, pa čak i vlasnika nekretnina. Naravno, i banke trguju CDS-ovima koristeći vlastiti kapital kako bi se hedgirali i kako bi spekulirali. Ove istrage Europske komisije samo su posljednje u nizu istraga financijskih institucija kojima se pokušava razjasniti zašto je došlo do krize. Tako su europski i američki regulatori nedavno pokrenuli istrage protiv gotovo istih 16 banaka gdje ih se sumnja da su radili prijevare u izračunavanju Libora (London interbank offered rate), ogledne kamate po kojoj banke međusobno posuđuju novac. Istražitelji pokušavaju dokazati je li došlo do neodgovarajućeg utjecaja banaka na dnevne procjene izračuna Libora.