Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Britanske banke gubitke pokrivaju većim naknadama za građane

Autor: Ante Pavić
23. siječanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Ured za pravednu trgovinu predao je tužbu zbog napora banaka da opterećenjem klijenata ‘iscijede’ profit

Najveće britanske banke podigle su cijenu naknada na tekuće račune građana usprkos tome što je Ured za pravednu trgovinu predao tužbu Vrhovnom sudu zbog napora banaka da od svojih klijenata “iscijede” što više profita za sebe. Internetska banka Smile izazvala je bijes među svojim klijentima nakon što je podigla kamate na prekoračenje za 4 posto, dok je kamatna stopa podignuta za 2,75 posto. Hrvatske banke preduhitrile su britanske u povećanju prihoda od naknada. Prema podacima HNB-a, neto prihodi hrvatskih banaka u prvih devet mjeseci prošle godine bili su za 26 posto viši nego u istom razdoblju 2006. te su iznosili 2,01 milijardu kuna. Taj je rast prije svega posljedica nešto viših prihoda od naknada za obavljanje platnog prometa, i to posebno za građane, gdje je taj porast iznosio 12 posto. Usto su prihodi od naknada za ostale bankovne usluge povećani za 26 posto. To povećanje je izravno povezano s očekivanim gubicima koje će banke objaviti sljedeći tjedan.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pad dobiti banaka
Očekuje se da će pet velikih banaka kao što su Barclays, Halifax Bank of Scotland, HSBC, lloyds TSB i Royal Bank of Scotland objaviti pad dobiti u 2007. godini, i to od 39 milijardi funti. Europske banke izložene su nepovoljnim utjecajima američkog tržišta hipotekarnih kredita koje je američkom, ali i svjetskom gospodarstvu zaprijetilo recesijom. HSBC očekuje da će njegova dodatna neto dobit samo od povećanja naknada iznositi 173 milijuna funti sljedećih 12 mjeseci, pokazalo je istraživanje Moneysupermarketa. Britanski Times zbog toga je u svojem članku opisao neke od poteza banaka te je dao nekoliko savjeta svojim čitateljima kako uzvratiti bankama. U tekstu stoji da britanske banke zarade oko 3 i pol milijardi funta godišnje naplaćujući 39 funti penala svaki put kada dođe do prekoračenja računa makar to prekoračenje iznosilo svega nekoliko penija. Ured za pravedno trgovanje izračunao je da administrativni troškovi banka zbog prekoračenja računa mogu stajati najviše četiri funta, zbog čega je Ured odlučio tužiti osam banaka. Ali Ured isto tako primjećuje da banke neće mnogo izgubiti tužbom jer je vidljivo da su im na raspolaganju brojni instrumenti kojima mogu pokriti svoje gubitke, a najčešće je riječ o povećanju različitih naknada.

Najveće britanske banke podigle su cijenu naknada na tekuće račune građana usprkos tome što je Ured za pravednu trgovinu predao tužbu Vrhovnom sudu zbog napora banaka da od svojih klijenata “iscijede” što više profita za sebe. Internetska banka Smile izazvala je bijes među svojim klijentima nakon što je podigla kamate na prekoračenje za 4 posto, dok je kamatna stopa podignuta za 2,75 posto. Hrvatske banke preduhitrile su britanske u povećanju prihoda od naknada. Prema podacima HNB-a, neto prihodi hrvatskih banaka u prvih devet mjeseci prošle godine bili su za 26 posto viši nego u istom razdoblju 2006. te su iznosili 2,01 milijardu kuna. Taj je rast prije svega posljedica nešto viših prihoda od naknada za obavljanje platnog prometa, i to posebno za građane, gdje je taj porast iznosio 12 posto. Usto su prihodi od naknada za ostale bankovne usluge povećani za 26 posto. To povećanje je izravno povezano s očekivanim gubicima koje će banke objaviti sljedeći tjedan.

Pad dobiti banaka
Očekuje se da će pet velikih banaka kao što su Barclays, Halifax Bank of Scotland, HSBC, lloyds TSB i Royal Bank of Scotland objaviti pad dobiti u 2007. godini, i to od 39 milijardi funti. Europske banke izložene su nepovoljnim utjecajima američkog tržišta hipotekarnih kredita koje je američkom, ali i svjetskom gospodarstvu zaprijetilo recesijom. HSBC očekuje da će njegova dodatna neto dobit samo od povećanja naknada iznositi 173 milijuna funti sljedećih 12 mjeseci, pokazalo je istraživanje Moneysupermarketa. Britanski Times zbog toga je u svojem članku opisao neke od poteza banaka te je dao nekoliko savjeta svojim čitateljima kako uzvratiti bankama. U tekstu stoji da britanske banke zarade oko 3 i pol milijardi funta godišnje naplaćujući 39 funti penala svaki put kada dođe do prekoračenja računa makar to prekoračenje iznosilo svega nekoliko penija. Ured za pravedno trgovanje izračunao je da administrativni troškovi banka zbog prekoračenja računa mogu stajati najviše četiri funta, zbog čega je Ured odlučio tužiti osam banaka. Ali Ured isto tako primjećuje da banke neće mnogo izgubiti tužbom jer je vidljivo da su im na raspolaganju brojni instrumenti kojima mogu pokriti svoje gubitke, a najčešće je riječ o povećanju različitih naknada.

Kršenje ugovora
Times primjećuje kako otvaranje štednih računa nikada nije bilo konfuznije jer banke visokim kamatama pokušavaju privući što veći broj štediša, da bi te kamate smanjile nakon što se ubrzo nakon otvaranja računa utvrdi da štediše ne ispunjavaju gotovo pa nemoguće postavljene uvjete za pravo na velike kamate. Eventualna mogućnost isključivanja klijenta iz statusa povlaštenosti postoji ako se potonji ne pridržava ili krši ugovorne odredbe. Na primjer, ako je s klijentom dogovoreno da će 100 posto svog platnog prometa obavljati preko banke, tada je ta činjenica uzeta u obzir kod formiranja finalne kamatne stope na kredit ili cijene neke druge usluge banke. Ta strategija smanjivanja kamata na štednju ili kredit stoji štediše oko 860 milijuna funti gubitka godišnje samo zbog kamata. EK optužila je krajem prosinca međunarodnu kartičarsku tvrtku MasterCard da nepotrebnim pristojbama za prekogranične kartične transakcije krši europske propise o ravnopravnom tržišnom natjecanju. Te se pristojbe naplaćuju pri obradi svake transakcije u maloprodaji i rezultiraju većim troškovima maloprodajnih lanaca u stavci prihvaćanja kartica, pri čemu ništa ne ukazuje na efikasnost tog mehanizma.

Sve veći broj Hrvata opterećen stambenim kreditom

U Hrvatskoj je sve veći postotak stanovništva opterećen otplatama stambenih kredita, primjerice gotovo petina parova s jednim i dvoje djece ima stambeni kredit, a 27 posto kućanstva u kojima su nositelji nefizički radnici zaposleni u javnom sektoru ima obavezu otplate stambenog kredita. Prema posljednjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2006. o distribuciji kućanstava prema uvjetima stanovanja, 14 posto kućanstava ima smještaj u privatnom vlasništvu s obvezom otplate stambenog kredita. To je povećanje za 8,7 posto.




Autor: Ante Pavić
23. siječanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close