Glavni udar krize možda jest prošao, no banke i dalje muku muče s kvarenjem portfelja. U Hrvatskoj još traje rast loših, nenaplativih, kredita, a tako će biti i idućih nekoliko mjeseci, upozorava vodeći partner Roland Bergera za financijsku industriju u SIE regiji Hendrik Bremer. Iako se nakon toga očekuje stabilizacija, udio loših kredita neće tako skoro pasti na razine prije krize, a njegove i do 200 posto više razine nego prije krize bankama bi mogle predstavljati ozbiljan problem i mogući udar na profitabilnost.

Loši krediti i dalje su velik problem banaka. Do kada se očekuje njihov rast i na koje razine?
Porast loših kredita uobičajeno zaostaje nekoliko tromjesečja za ekonomskom situacijom u zemlji. No dosada je taj rast trebao dosegnuti svoj maksimum ili, u najmanju ruku, biti blizu vrhunca u zemljama srednje i istočne Europe. S druge strane ne očekujemo da će se loši krediti uskoro početi smanjivati. Iskustva iz prošlih ekonomskih kriza pokazala su da nakon krize udio loših kredita u sljedećih nekoliko godina ostaje na povišenim razinama i do 200 posto iznad onih pretkriznih.

Što je s Hrvatskom? Trenutni udio loših kredita iznosi 11,2 posto.
Za razliku od nekih zemalja u regiji u kojima je rast loših kredita stabiliziran, u slučaju Hrvatske smatramo da loši krediti tek trebaju dosegnuti svoj vrhunac. Budući da rast BDP-a u Hrvatskoj zaostaje za oporavkom u regiji, očekujemo da će loši krediti rasti u idućih nekoliko mjeseci. To će predstavljati velik izazov za banke, a ako se taj problem ne riješi adekvatno, bankama bi mogao donijeti velik udar na profitabilnost.

Koje zemlje regije će po vama imati najviše problema s lošim kreditima?
Zemlje u kojima očekujemo najviše problema s lošim kreditima su Ukrajina, Rusija, Rumunjska i zemlje Baltika. Uglavnom, sve one zemlje u kojima su prije krize stope rasta BDP bile ekstremno visoke pa je i udar krize na BDP bio puno ozbiljniji u tim državama.

Može li se problem loših kredita riješiti na neki drugi način osim otpisa?
Banke u srednjoj i istočnoj Europi u proteklom vremenu snažno su radile na razvijanju mogućnosti naplate duga. To su činile ponajviše povećavanjem kapaciteta, kvalitetom osoblja i unapređivanjem procesa, IT sustavom ili pojačavanjem suradnje s vanjskim agencijama za naplatu kako bi povećale stope naplate. Također je jedan od kanala bilo kreiranje posebnih tvrtki (tzv. SPV) s namjerom da loše plasmane izvade iz svojih bilanci ili optimiziraju upravljanje kolateralima za bolju naplatu.

Kako banke rješavaju problem neplatiša? Koliko se oslanjaju na sudsku naplatu?
Osim oslanjanja na općenito jačanje mogućnosti naplate banke također omogućavaju ustupke kako bi klijenti i dalje mogli servisirati svoj dug. Riječ je obično o restrukturiranju kredita i ostalih dugovanja te otpisu naknada na kašnjenje. Što se tiče sudova, banke uobičajeno izbjegavaju sudske procedure jer je takav način otplate obično dugotrajan i skup.

Prema uzoru na američke, i europske banke započele su s čišćenjem toksične aktive i prodajom duga. Koliko je takav način čišćenja ostvariv u CEE regiji i Hrvatskoj?
Za vrijeme krize banke u srednjoj i istočnoj Europi pojačano su počele koristiti mogućnost prodaje problematičnog duga agencijama za naplatu ili specijaliziranim ulagačima u loš dug. Više od dvije trećine banaka u regiji danas koristi metodu prodaje duga kako bi smanjile svoj rizik ili dobile neposrednu injekciju likvidnosti. Za banke u srednjoj i istočnoj Europi, međutim, prodaja duga ipak uglavnom predstavlja posljednji potez kojem pribjegavaju, i to u slučaju da ne očekuju ili očekuju tek minimalni povrat uloženog novca po financijskom instrumentu.

Prodaju duga očekivano prati diskontna cijena. Kolika je ostvarena cijena portfelja loših kredita u regiji?
Jedan od problema koji prati prodaju duga je da u kriznim situacijama cijena lošeg duga pada zbog povećane ponude i manjka kupaca. U srednjoj i istočnoj Europi, posebno u zemljama poput Rumunjske i Ukrajine, cijene su toliko pale da iznose 10 posto od knjigovodstvene vrijednosti duga, pa čak i manje. Svaka banka mora napraviti svoje kalkulacije ovisno o stanju u portfelju te procijeniti isplati li joj se prekinuti vezu s klijentom i prodati zajam trećoj strani.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo