Bitcoin je ušao u tinejdžerske godine i sve više pokazuje kako “odrasta” kao vrsta financijske imovine. Međutim, “pubertetske godine” mogle bi donijeti dodatne glavobolje ulagačima koji su u uložili u prvu kriptovalutu.

Kako navodi Reuters, bitcoin će ove godine napuniti 13 godina te je sve više sastavni dio svijeta financija, ponajviše zbog velikih ulaganja institucionalnih ulagača, posebice s Wall Streeta.

Postao osjetljiviji
No, ulazak u svijet tradicionalnih financijskih klasa učinio ga je osjetljivijim na makroekonomske pokazatelje, poput promjene kamatnih stopa.

Primjerice, siječanjska rasprodaja bitcoina tijekom koje je pao ispod 33.000 dolara dobrim je dijelom motivirana očekivanjima investitora da će američka središnja banka Fed zauzeti agresivniji stav kada je riječ o ovogodišnjem tempu podizanja cijene novca. Ranije se takva povezanost nije primjećivala.

Kriptovaluta, nastala 2009. godine, tijekom prijašnjeg ciklusa Fedovog zaoštravanja monetarne politike između 2016. i 2019. godine bila je na marginama financijskog svijeta. Stoga je korelacija kretanja cijene bitcoina sa dioničkim tržištem jedva i postojala.

Međutim, vremena se mijenjaju. Prema podacima Refinitiva, od početka 2020. vrijednost bitcoina pozitivno je korelirana s američkim dioničkim indeksom S&P 500. Drugim riječima, bitcoin uglavnom prati uspone i padove tog dioničkog mjerila. Štoviše, ta je korelacija sve snažnija.

Primjerice, koeficijent korelacije trenutno iznosi 0,41 dok je još u rujnu iznosio 0,1. Pri tome vrijednost nula znači da uopće nema korelacije dok 1 označava savršeno sinhronizirano kretanje. “Sada, kada vlasnici bitcoina nisu samo ljudi koji su ga kupili još prije 10-ak godina, postao je dio balansiranih 60/40 portfelja”, kazao je Ben McMillan, investicijski direktor tvrtke IDX Digital Asset.

Radi se o strategiji institucionalnih ulagača izloženosti 60 posto vrijednosti portfelja u rizičnije klase imovine, poput dionica, a 40 posto u niskorizične vrijednosnice, kao što su obveznice. McMillan ističe kako stoga ne bi bilo iznenađujuće da se bitcoinom počne trgovati više u skladu s kretanjem kamatnih stopa.

Dominacija velikih
Bitcoin je u studenom prošle godine dosegnuo rekordnu cijenu od 69.000 dolara, a prošloga je petka pao ispod razine od 40.000 dolara, prvi puta od kolovoza prošle godine. Jučer oko 13 sati bitcoinom se trgovalo po 36.440 dolara.

Tržištem kriptovaluta sve više dominiraju veliki institucionalni ulagači, za razliku od malih investitora koji su prije nekoliko godina činili većinu ulagača u tu vrstu imovine. Prema podacima CryptoComparea, ukupna imovina pod upravljanjem institucionalnih ulagača fokusiranih na kripto investicijske proizvode porasla je tijekom prošle godine sa 36 na 58 milijardi dolara.

Povrh toga, poticaj su dale i kupnje kompanija, poput Tesle i MicroStrategyja, ali i dodavanje kriptovaluta u portfelje hedge fondova.

“Ekosustav kriptovaluta narastao je sa 767 milijardi dolara tržišne kapitalizacije početkom prošle godine na 2,2 bilijuna dolara krajem 2021.”, ističe CryptoCompare.

Sve veća korelacija kretanja s dionicama ograničava njegovu ulogu imovine za diverzificiranje rizika, smatra jedna studija Međunarodnog monetarnog fonda. Međutim, postavlja se i pitanje koliko još bitcoin može zadržati i svoju ulogu štita od inflacije, s obzirom da ga njegovi zagovornici opisuju kao “digitalno zlato”.

Suprotno od uvriježenog mišljenja da je bitcoin sinonim za kratkoročnu špekulaciju, podaci burze kriptovaluta Kraken kazuju suprotno.

Naime, čak 60 posto svih bitcoina na tržištu više od godinu dana nije promijenilo vlasnika. To je najviši udjel od prosinca 2020. godine. Analiitčari smatraju kako to pokazuje da većina investitora strpljivo čeka daljnji rast cijene na neke nove rekordne razine.